Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić kazao je da je od 2014. objavljeno osam javnih poziva vrijednosti 13,5 miliona eura
Da osobe sa invaliditetom budu uključene u radne zadatke i redovno tržište rada, a ne projekte, cilj je kojem teže u Arhimedu, jednoj od firmi koja tokom proteklih godina među zaposlenima ima i OSI.
„OSI su vrijedni i lojalni zaposleni, a konačan cilj svim poslodavcima mora biti da pronađu pravo radno mjesto za pravu osobu, uključujući i OSI, koje su vrijedni i lojalni zaposleni“, poručila je Dejana Ponoš, direktorica Arhimeda, sa današnje konferencije „Perspektiva zapošljavanja OSI u Crnoj Gori i primjeri dobre prakse“.
Konferencija je završni događaj višemjesečnog projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO), tokom kojeg je u 10 lica sa invaliditetom na pola godine radno angažovano kod poslodavaca među kojima su i Cazas, Green Home, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava, te Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore.
Iz CGO su podsjetili na ranije istraživanje prema kojem 82 odsto građana smatra da je položaj OSI lošiji u odnosu na druge građane.
Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević rekla je da se OSI nalaze na vrhu ljestice diskriminisanih i dodala da društvo mora dosta raditi kako bi ostalo tolerantno i inkluzivno.
U tom prvacu, pojasnila je Uljarević veliki uticaj na adekvatno adresiranje socijane isključnosti OSI ima unapređenje njihovog statusa na tržištu rada, odnosno obezbjeđivanje većeg stepena zapošljavanja i unapređenja njihovog položaja u društvu.
„Kroz ostvarivanje prava na zapošljavanje stvaraju se mogućnosti za lakši pristup i ostvarivanje svih ostalih prava“, istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, osim ekonomske koristi zapošljavanja OSI to predstavlja i njihovo lično snaženje, kroz razvoj osjećaja samopouzadanja i ostvarenosti.
„Zato je taj projekta težio da pruži doprinos preovladavanju izazova zapošljavanju OSI, počev od ukorijenjenih izraženih predrasuda prema radu i njihovim profesionalnim kapacitetima, kroz neiformisanost potencijalnih poslodavaca za podsticanje mjera u zapošljavanju OSI, kao i kroz zatvorenost i strah OSI da aktivno traže posao i uključuju se u tržište rada“, kazala je Uljarević.
Nezaposlenost je, kako je rekla uzrok i posledica, što ne šeteti samo njima već i društvu.
„To moramo da mijenjamo i ističemo primjere dobre prakse kako bi motivaciono djelovali i na druge“, poručila je Uljarević.
Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić kazao je da je od 2014. objavljeno osam javnih poziva vrijednosti 13,5 miliona eura.
„Tokom godina kroz projekte je zaposleno više od 1.000 OSI, od kojih je 40 odsto produžilo radni angažman“, kazao je Mustafić.
Na konferenciji je saopšteno i da je od 2014, od kada poslodavci mogu da dobiju subvencije za zarade na OSI, njihov broj značajno povećan.
Stanko Laković iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju ZZZCG kazao je da je 2014. taj broj bio 92, dok danas 660 poslodavaca koristi mogućnost dobijanja subvencije za zaradu OSI.
„Za pet godina učinjen je veliki napredak, ne samo u broju, već i strukturi poslodavaca, pa to više nisu samo NVO koje se bore za prava OSI“, rekao je Laković.
Iz kancelarije Ombudsmana su kazali da je evidentan i veći broj pritužbi OSI po različitim osnovama.
To, pored ostalog, govori o povećanju stepena svijesti OSI i organizacija koje se bave tim pitanjima, kazala je Dina Knežević iz kancelarije Zaštitnika.
izvor:vijesti.me
