U JU “Dom starih” Pljevlja, u susret obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv Alchamerove bolesti, održano je interaktivno predavanje na ovu temu.
Kako nam je kazala direktorica Doma starih u Pljevljima, Mersida Aljićević, cilj ovog predavanja je podizanje svijesti kod građana i njihovih korisnika kao i članova porodice o uticaju bolesti na pojedinca, porodicu kao zajednicu.
-Danas će se u Domu starih održati predavanje na temu Alchajmerove bolesti, naša gošća je doktorica Sabrina Hadžiosmanović, neurološkinja. Cilj današnjeg predavanja je da se ukaže na prevenciju, rane znakove ove bolesti i kako porodica i članovi domaćinstva treba da se nose sa bolesti i kako da postupaju prema osobama koje su oboljele od Alchajmera. 21. septembar jeste dan oboljelih od Alchajmerove bolesti i mi u Domu starih ćemo nastaviti sa realizacijom aktivnosti u cilju obilježavanja tog dana – kazala nam je Mersida Aljićević, direktorica Doma starih u Pljevljima.
Alchajmerova bolest, predstavlja fizičko pogoršanje stanja mozga, čiji je uzrok nemoguće utvrditi. Postepeno se smanjuje sposobnost mozga da pravilno funkcioniše, izazivajući nepovratni gubitak pamćenja, sposobnost govora, svijesti o vremenu i prostoru, kao i promjene u ponašanju i na kraju dovode do gubitka sposobnosti za staranje o sebi.
O ovoj bolesti, od koje boluje gotovo svaki šesti stanovnik naše planete, govorila je doktorka Sabrina Hadžiosmanović.
-Postoji veliki broj faktora rizika, međutim, ono što danas zasigurno znamo jeste da jedan od determinišućih faktora rizika je pol, i žene su mnogo češće u riziku da obole od demencije. Starost. Već smo rekli, da što starija osoba samim tim veći je rizik i smatra se da nakon 65 godine na petogodišnjem nivou taj rizik se povećeva za 5-10 puta. Edukacija. Osobe sa nižim stepenom edukacije koje su u rijetkim socijalnim kontaktima, koji nisu skloni čitanju, vježbanju mozga, nisu skloni razmjeni informacija, mnogo češće će biti u prilici da razviju demenciju. Životni stilovi takođe su jako bitni zato što hronična konzumacija alkohola, pušenje, nepravilan način ishrane, neke vrste fizičkih, sportskih aktivnosti, konkretno, borilačkih vještina, zbog čestih povreda glave mogu dovesti do demencije – istakla je doktorica Sabrina Hadžiosmanović.
