Prema dokumentima iz škola u koje su “Vijesti” imale uvid, istoriju i geografiju, ali i drugi strani jezik, ekologiju, sociologiju… neće imati srednjoškolci pojedinih smjerova u školama elektrotehničke, mašinske, pomorske, ekonomske, hemijske struke
Nacionalni savjet za obrazovanje tek treba da da zeleno svjetlo, ali se srednje stručne škole uveliko pripremaju za smanjenje fonda ili prebacivanje pojedinih opšteobrazovnih predmeta u grupu izbornih.
U pojedinim podgoričkim stručnim škola, već sada nude istoriju i geografiju kao izborni predmet.
Prema dokumentima iz škola u koje su “Vijesti” imale uvid, istoriju i geografiju, ali i drugi strani jezik, ekologiju, sociologiju,… neće imati srednjoškolci, pojedini smjerovi u školama elektrotehničke, mašinske, pomorske, ekonomske, hemijske struke.
Ukoliko Nacionalni savjet izglasa ovakve izmjene programa za stručne škole, to bi značilo da veliki broj profesora opšteobrazovnih predmeta neće imati normu časova, ali i da neki od njih mogu biti proglašeni tehnološkim viškom. U Sindikatu prosvjete smatraju da ovakav način vođenja obrazovne politike nije dobar, ocjenjujući da ne treba zanemarivati društvene nauke u srednjim školama, jer u dio opšteg obrazovanja i informisanosti.
Kažu i da se ovim šalje negativna poruka aktuelnim studentima Filozofskog fakulteta, da po završetku studija neće naći posao, a buduće studente odbijaju od profesorskog poziva.
Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kazao je za “Vijesti” da stručne škole, posebno one u dualnom obrazovanju, stavljaju akcenat na praktičan rad, više nego na društvenu grupu predmeta.
“To je politika resornog Ministarstva koja nije normalna. Oni su je zacrtali i sprovode, ali mi zaista pokušavamo sve što je u našoj moći da to spriječimo. To nije pitanje samo za Sinidkat već za cijelo društvo, posebno za intelektualnu elitu da ne dozvoli da se ukadaju ti predmeti. Ako izbacimo sve te predmete, kakvu naciju i mlade ljude ćemo imati? Koliko će biti obrazovani? Svi treba da daju svoje mišljenje o tome i ne dozvole da nam ubuduće nivo opšteg obrazovanja bude na nekom nivou na koji ne bi željeli. U to treba da se uključe sve strukture u ovom društvu”, poručio je Pavićević. 12 bruto zarada je otpremnina za tehnološke viškove u prosvjeti
I dok su u pripremi novi programi, Sindikat je ranije dobio signal da je planirano da više opšteobrazovnih predmeta postanu izborni.
“Istorija i geografija, recimo, prema tim izmjenama, neće više biti obavezni predmeti. I onda će biti pitanje koji će predmet od ova dva djeca izabrati. Zbog toga je pitanje da li će kolege ispunjavati normu časova predviđenu zakonima tokom iduće školske godine. Ovih dana imamo sastanke sa aktivima direktora, u vezi sa raspodjelom časova, gdje ćemo dobiti informacije od svih škola o nedostajućim i slobodnim časovima”, objašnjava Pavićević.
Prema njegovim riječima, normalno je da je Sinidikat protiv toga iz više razloga.
“Prvo zbog toga što je za svako društvo značajno da se izučavaju istorija i geografija. To su mnogo bitni predmeti za opšte obrazovanje srednjoškolaca. O fondu časova nedjeljno, o tome bi se moglo razgovarati. Ali je jako bitno da budu obavezni”, ističe Pavićević. Navodi da “obrazovne programe donosi država”.
“Sindikat pokušava da preko strukovnih udruženja društvene grupe predmeta, sa prosvjetnim institucijama i Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti (CANU), napravi širi dijalog u vezi s važnošću te grupe predmeta. Stručni aktivi i udruženja treba najviše da reaguju, a mi smo tu da ih podržimo. U biti Sindikata je radno-pravni i socijalni status prosvjetnih radnika. Pokušavamo da animiramo kolege iz strukovnih udruženja, ali iz dosadašnjeg iskustva, malo odziva ima. Neshvatljivo je da se ne uključe u sve aktivnosti u ovom trenutku”, zaključuje Pavićević.
Uskoro će znati ima li tehnološkog viška u školama
Pavićević kaže i da će Sindikat “ovih dana dobiti tačne informacije od škola, pa će se precizno znati koliko kolega će morati da dopuni normu”.
“U posljednje vrijeme, zbog smanjenja fonda časova, bilo je problema i u osnovnim školama sa istorijom, geografijom, muzičkim obrazovanjem, sociologijom,… pa smo pokušavali da nadomjestimo. Teško je sada natjerati državu da mijenja zakone, jer je procedura duga. Ali pokušavmo da natjeramo Ministarstvo prosvjete i njegove institucije Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje da obrate više pažnje na društvenu grupu predmeta”, navodi Pavićević.
Izvor:Vijesti
