IZ SRK LIPLJEN INICIRAJU RAZGOVOR SA POSLOVODSTVOM RUDNIKA ŠUPLJA STIJENA ZBOG ZAGAĐENJA RIJEKE
Da je situacija krajnje zabrinjavajuća kada je u pitanju zagađenje Ćehotine od strane Rudnika olova i cinka Šuplja stijena, može se vidjeti po Mjedeničkom potoku koji se uliva u ovu rijeku. Voda ovog potoka, koji teče iz pravca Rudnika Šuplja stijena i uliva se u Ćehotinu, prethodnih godina bila je praktično boje rude i jalovine, dok je ove godine bijela. U Sportsko-ribolovnom klubu „Lipljen”, koji gazduje pljevaljskim vodama, kažu da preduzimaju određene mjere zaštite, te da je jedan od tih koraka u ovoj godini i postavljanje ribočuvara na dijelu rječnog toka koji je najugroženiji.
– Ribočuvarska služba ima obavezu da svakodnevno prati situaciju sa Mjedeničkim potokom, odnosno da fotografiše i snima izgled vode ovog potoka – kaže predsjednik SRK Lipljen Vaso Knežević i pojašnjava da se planiraju razgovori sa predstavnicima Rudnika olova i cinka Šuplja stijena upravo na temu zagađenja Mjedeničkog potoka koji potom zagađuje i rijeku Ćehotinu.
– Nadamo se da ćemo razgovorima doći do rješenja – kaže Knežević i dodaje da je 2017. godine rađeno istraživanje o ribljem fondu na dijela toka rijeke gdje se uliva Mjedenički potok i da je konstatovano da je on bukvalno uništen. U izvještaju, u koji smo imali uvid, i koji je radio dr Danilo Mrdak, Mjedenički potok je označen kao veliki zagađivač rijeke Ćehotine. Prema tom izvještaju, u maju 2017. godine prisustvo ribe u Ćehotini bilo je veliko, dok je u avgustu iste godine, nizvodno od ušća Mjedeničkog potoka nije bilo.
– U prvom momenatu posumljali smo na krivolov, te smo nastavili i produžili naš transekt na nekih 800 metra na kojima takođe nijesmo detektovali niti jednu ribu. Ono što nam je dodatno bilo čudno jeste da nijesmo detektovali najmlađe jedinke niti potočne pastrmke niti lipljena što nam je bilo sumnjivo jer kada se radi o krivolovu na mjestima gdje se on dogodi uvijek ostanu najmlađe jedinke – navedeno je u izvještaju.
Mrdak je naveo i da je na vodi, u mirnijim djelovima uz stijene dubljih virova, primijećena sivkasto žuta pjena te se posumnjalo na zagađenje.
– Prisutni ribočuvari su nam objasnili da postoji i dodatno zagađenje od površinskog kopa rudnika kompanije Gradir Montengro koje u rijeku Ćehotinu dospijeva preko potoka Mjednik koji se u Ćehotinu uliva u mjestu Jelice a koje je uzvodno od Tatarovina. Probnim izlovom na rijeci Ćehotini nekoliko stotina metara iznad i stotinjak metara ispod mjesta na kojem se uliva ovaj potok utvrdili smo da je, najvjerovatnije upravo on i zagađenje koje dospijeva u vodu iz površinskog kopa nakon završenog procesa flotacije rude, odgovoran za odsustvo riblje faune, odnosno za trovanje riba. Već samim vizuelnim zapažanjem i bez probnog izlovljavanja jasno je da se radi o veoma teškom hemijskom zagađenju jer potok i njegove obale imaju apokaliptičan izgled žuto-sive boje. Na lokalitetu uzvodno od potoka detektovane su crnomorska potočara, lipljen i peš dok nizvodno od mjesta gdje se potok uliva nijesmo detektovali niti jednu vrstu ribe – navodi Mrdak u izvještaju i ističe da je ovaj dio rijeke Ćehotine možda i najbolje stanište mladice koja je globalno ugrožena riblja vrsta u Evropi.
Iz komanije Gradir Montenegro tvrde da prduzimaju sve mjere zaštite
Iz kompanije Gradir Montenegro u čijem sastavu je Rudnik Šuplja stijena, u više navrata je saopštavano da se preduzimaju sve potrebne mjere zaštite i da oni nijesu zagađivači Ćehotine. Tvrde i da flotacioni sistem funkcioniše u potpunosti kao zatvoreni sistem kada je u pitanju korišćenje vode, odnosno da se jedna te ista voda koristi u više navrata uz, navodno, njeno prečišćavanje. Rudnik olova i cinka Šuplja stijena u vlasništvu je kompanije ZGH Boleslav iz Poljske.
Izvor: Dan
