Toplije vrijeme, duži sunčani dani, opojni mirisi i boje cvijeća – to je jedna strana medalje. Problemi koji ne štede gotovo nikoga su druga strana. Promjene u prirodi utiču na sva živa bića, uključujući i nas, kao njen neodvojivi dio, kazala je za Dnevne novine ljekar internista Biljana Savić.
Jedva ga dočekamo, kaže, a onda postajemo umorni, dekoncentrisani, bezvoljni. Lošije spavamo, muče nas glavobolje i bolovi u zglobovima. Može da se javi i alergija ili neki drugi problemi sa organima za disanje.
Mogu da se jave i problemi sa organima za varenje i mnogi drugi, povezani sa našim “slabim tačkama”.
“Za dio tegoba uzrok nalazimo u promjeni nivoa dva hormona. Dan je duži, veća je količina svjetlosti koju kroz oko registruje naš mozak i zbog toga se smanjuje sinteza melatonina koji nam pomaže da bolje spavamo. Odatle sada nesanica. Zato se u većoj količini luči serotonin, hormon sreće koji je vjerovatno uzročnik smanjene koncentracije i razdražljivosti”, pojašnjava Savić.
Mijenja se, objašnjava i način ishrane. Savić upozorava da zimski model – manje raznovrsnu, više termički obrađenu, masniju i slaniju hranu treba da zamijeni nešto laganija ishrana, primjerenija novom godišnjem dobu.
“Prelaz treba da bude postepen, sa postepenim uvođenjem svježeg povrća i voća, a smanjenjem one hrane koju smo uglavnom jeli tokom zime. Sokovi od svježeg voća i povrća su obavezni, a nikako oni industrijski, energetski napici, alkohol u vrlo ograničenim količinama. Namirnice koje su nam i zimus čuvale vitamine, minerale, oligoelemente, fitonutrijente i druge važne momente, a to je korjenasto povrće (mrkva, celer, cvekla) treba da ostanu jednako aktuelne. Koštunjavo voće (lješnik, badem, orah) i sjemenke (susam, lan, suncokret, bundeva, chia) su standard za svako godišnje doba i odlična podrška za naš imuni sistem”, savjetuje Savić.
Šetnja je, savjetuje ona, blagotvorna, ali ne treba pretjerivati sa dužinom boravka na suncu, jer i to obično ne prija previše.
“Dovodi do “ošamućenosti”. Obratite pažnju na odgovore koje vam organizam daje na vaše postupke, to je najbolji pokazatelj da li se krećete u dobrom smjeru. Ako ipak ove pojave potraju duže od tri ili četiri nedjelje, treba posjetiti ljekara, da se ne bi neko oboljenje zbog sličnih simptoma “sakrilo” (anemija, oboljenja štitaste zlijezde, šećerna bolest)”, objašnjava Savić, poručujući da i pored svega navedenog treba uživati u proljeću.
Izvor:Dnevne novine
M.Lučić učesnica projekta “Informacije bez prepreka”koji finansira ZZZ CG
