Zimsko računanje vremena počeće u tri sata poslije ponoći pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetnje računanje vremena.
Evropska unija je inače riješena da pomjeranje kazaljki pošalje u istoriju i njene članice do aprila treba da odluče da li žele da zadrže ljetnje ili zimsko računanje vremena.
Inicijativa Evropskog parlamenta o odustajanju od režima promjene vremena na zimsko i na ljetnje uslijedila ja nakon što je analizom utvrđeno da pomjeranje kazaljki na satu ima negativne posljedice po zdravlje ljudi.
Promjena računanja vremena u šestomjesečnom ritmu, kažu, ne ispunjava cilj zbog koga je bila uvedena, a to je ušteda energije.
Ona je, kako priznaje Evropska komisija, zanemariva, pa čak umjesto toga ima i negativan uticaj na bioritam građana jer izaziva poteškoće sa spavanjem, nervozu i probleme sa koncentracijom.
Istraživanja pokazuju da gubitak jednog sata spavanja, kada se ulazi u ljetnje računanje vremena, dovodi do više saobraćajnih nesreća, povećanja broja srčanih udara, češće pojave depresije, čak i do više samoubistava.
Prema nekim istraživanjima, organizmu je portrebno čak četiri nedjelje kako bi se adaptirao na sat promjene vremena.
Zbog svega toga, Evropska komisija pitala je svoje građane šta misle o pomjeranju kazaljki na satu i, od 4,6 miliona građana iz 28 zemalja EU koji su glasali u anketi, čak 84 odsto njih je podržalo ukidanje promjene vremena.
Ukidanjem promjene vremena članice EU pridružile bi se zemljama kao što su Rusija, Bjelorusija i Turska kod kojih je pomeranje kazaljki već ukinuto.
Ipak, postavlja se novo pitanje – hoće li se ostati pri ljetnjem ili zimskom računanju vremena. Zemlje EU same odlučuju koje računanje vremena će ostati „vječno“ što bi, ukoliko se ne usaglase, moglo da dovede do novih problema.
