Žene obavljaju svega 14 odsto izvršnih funkcija u lokalnim samoupravama, dok značajan broj opština još nema usvojene planove i strategije za unapređenje rodne ravnopravnostiCrna Gora trenutno nema nijednu predsjednicu opštine, dok žene obavljaju svega 14 odsto izvršnih rukovodećih funkcija u lokalnim samoupravama, pokazalo je istraživanje sprovedeno u svih 25 crnogorskih opština.
Rezultati istraživanja predstavljeni su na okruglom stolu „Lokalno za ravnopravno“, koji je Mreža za evropsku politiku – MASTER organizovala 15. juna u Hotelu Podgorica.Događaj je održan u okviru istoimenog projekta koji se realizuje uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kroz konkurs „Podrška inicijativama za unapređenje rodne ravnopravnosti“.
Skup je okupio predstavnike državnih institucija, lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i stručnjakinje za oblast rodne ravnopravnosti. Cilj događaja bio je predstavljanje rezultata projekta, razmjena iskustava i definisanje preporuka za poboljšanje položaja žena na lokalnom nivou.
Načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović kazala je da je unapređenje rodne ravnopravnosti jedan od ključnih prioriteta Ministarstva.
Ona je istakla da je u prethodnom periodu ostvaren napredak u jačanju institucionalnog i normativnog okvira za zaštitu prava žena, kao i da Ministarstvo kontinuirano podržava projekte organizacija civilnog društva koji doprinose osnaživanju žena i njihovom većem učešću u procesima odlučivanja.
Pejović je najavila i usvajanje novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kojim bi trebalo da budu unaprijeđeni postojeći mehanizmi zaštite i stvoreni uslovi za efikasniju primjenu politika rodne ravnopravnosti na državnom i lokalnom nivou.
Izvršna direktorica Mreže za evropsku politiku – MASTER Andrea Popović poručila je da se rodna ravnopravnost ne može posmatrati samo kroz procente zastupljenosti, statistiku ili broj usvojenih dokumenata.– Rodna ravnopravnost nije pitanje korektnosti, već kvaliteta demokratije, razvoja i dobrog upravljanja.
Nijedna država ne može ostvariti puni razvojni potencijal ukoliko ne koristi znanje, iskustvo, kompetencije i liderstvo polovine svog stanovništva – istakla je Popović.Ona je naglasila da raznovrsnost među ljudima koji učestvuju u donošenju odluka doprinosi kvalitetnijim politikama i boljim rješenjima za cjelokupno društvo.Govoreći o evropskim integracijama, Popović je podsjetila da rodna ravnopravnost predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti Evropske unije i princip koji mora biti uključen u sve javne politike.
– Uspjeh evropskih integracija neće se mjeriti samo brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja, već i time koliko smo evropske vrijednosti pretvorili u svakodnevnu praksu – poručila je Popović.
Žene čine samo 14 odsto izvršnog rukovodstvaPosebnu pažnju učesnika izazvali su rezultati istraživanja o zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja u lokalnim samoupravama.Istraživanje je pokazalo da žene čine svega 14 odsto izvršnog rukovodstva lokalnih samouprava, dok muškarci zauzimaju preostalih 86 odsto funkcija.Značajan broj opština, kako je saopšteno, još nema usvojene lokalne akcione planove ili strategije za rodnu ravnopravnost, niti razvijene mehanizme za sistemsko uključivanje rodne perspektive u procese planiranja i odlučivanja.
U okviru događaja premijerno je prikazan dokumentarni film „Glas žena sa lokala“, koji kroz lične priče žena iz različitih djelova Crne Gore prikazuje izazove sa kojima se one suočavaju u profesionalnom, političkom i društvenom angažmanu.
Predstavljena je i publikacija „Rodna ravnopravnost u lokalnim politikama – preporuke i alatke“, koja objedinjuje rezultate istraživanja, pregled stanja u lokalnim samoupravama, prepoznate izazove, primjere dobre prakse i konkretne preporuke za unapređenje rodne ravnopravnosti.Deklarativna podrška nije dovoljnaZamjenica gradonačelnika Glavnog grada Nađa Ljiljanić ukazala je na raskorak između javno iskazane podrške rodnoj ravnopravnosti i stvarnih prioriteta prilikom donošenja odluka i raspodjele budžetskih sredstava.
– Kada dođe trenutak da se donose budžeti i raspoređuju sredstva, pitanja koja se odnose na položaj žena i unapređenje njihovih prava nerijetko ostaju po strani. Rodna ravnopravnost nije dodatak javnim politikama, već njihov sastavni dio – kazala je Ljiljanić.
Ona je govorila i o govoru mržnje, mizoginiji i nasilju na internetu kojem su izložene žene u javnom i političkom životu, ocjenjujući da je takvo okruženje jedan od razloga zbog kojih se mnoge žene ne odlučuju da uđu u politiku ili aktivnije učestvuju u javnom životu.
Ekspertkinja za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak kazala je da se jedan od ključnih uzroka nedovoljne zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja nalazi unutar političkih partija.Prema njenim riječima, formalne kvote i zakonska rješenja ne mogu dati pune rezultate ukoliko političke partije ne funkcionišu na demokratskim principima i ukoliko napredovanje nije zasnovano na radu, kompetencijama i rezultatima.– Suština problema veoma često nije u zakonima, već u partijama.
Potrebne su nam političke organizacije koje prepoznaju kvalitet i omogućavaju ženama da napreduju na osnovu znanja, rada i doprinosa, a ne na osnovu neformalnih mreža moći – istakla je Drobnjak.Profesorica dr Nikoleta Đukanović podsjetila je da su tokom prethodnih lokalnih izbora zabilježeni primjeri izbornih lista koje nijesu bile u potpunosti usklađene sa zakonskom normom o najmanje 30 odsto zastupljenosti žena.Ona je upozorila da formalno prisustvo žena na izbornim listama nije dovoljno ukoliko politički akteri nijesu spremni da im omoguće ravnopravno učešće u procesima odlučivanja.Koordinatorka za pitanja rodne ravnopravnosti u Mreži za evropsku politiku – MASTER Saša Đuretić istakla je da najveći izazov više nije usvajanje novih politika, već dosljedna primjena postojećeg zakonodavnog i strateškog okvira.Đuretić je najavila da će MASTER nastaviti da radi na osnaživanju žena, unapređenju njihovog učešća u procesima odlučivanja, praćenju stanja u lokalnim samoupravama i zagovaranju konkretnih institucionalnih rješenja.Na kraju skupa zaključeno je da je Crna Gora ostvarila određeni napredak u unapređenju normativnog okvira za zaštitu prava žena, ali da brojni izazovi ostaju vidljivi u primjeni politika i zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja.Učesnici su poručili da rodna ravnopravnost ne smije ostati samo pitanje zakona, strategija i formalnih obaveza, već mora postati sastavni dio svakodnevnog rada institucija, političkih partija i lokalnih samouprava.Projekat „Lokalno za ravnopravno“ realizovala je Mreža za evropsku politiku – MASTER uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, sa ciljem jačanja kapaciteta žena, unapređenja njihovog učešća u procesima odlučivanja i promocije rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou širom Crne Gore.




