Portal ETV objavio je tekst pod naslovom „Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare“, u kojem se navodi da su nastavljeni radovi na izgradnji dalekovoda Lastva–Čevo–Pljevlja kroz područje Nacionalnog parka Durmitor, uprkos protivljenju mještana Đurđevića Tare.
Predstavnik mještana i predsjednik Udruženja raftera, Veljko Ostojić, izrazio je zabrinutost zbog negativnog uticaja dalekovoda na životnu sredinu, turizam i svakodnevni život u selu. Kako kaže, stanovništvo je uznemireno činjenicom da se dalekovod gradi kroz srce sela, iako su ranije obećanja bivših ministara i lokalne samouprave išla u pravcu alternativnih, manje štetnih rješenja.

– Imali smo obećanja da će trasa zaobići selo, pa čak i da će se ići sa podzemnim kablom. Umjesto toga, CGES nastavlja sa postavljanjem stubova. Ako se ovaj projekat realizuje ovako, mnoga domaćinstva će biti primorana da napuste svoja ognjišta – rekao je Ostojić za Portal ETV.
Stanovnici su prethodno podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. Blokirali su i most na Đurđevića Tari, što je ranije privremeno zaustavilo radove.
U istom tekstu Portala ETV podsjeća se da je predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, prošle godine jasno govorio protiv trase koja prolazi kroz ovo područje, ali sada ne daje izjave. Na sjednici Skupštine opštine u decembru 2023. godine upozorio je na pritiske i pokušaje podmićivanja, navodeći da su mu nuđene nekretnine i novac kako bi odustao od borbe za mještane.
– Ne znam da li je neko drugi uzimao novac, ali ja nijesam. Učinio sam sve što je bilo u našoj nadležnosti – kazao je Vraneš u odgovoru odborniku Marku Tošiću.
Portal ETV navodi da Vraneš nije odgovorio na dodatna pitanja upućena prije nekoliko dana, uključujući i ono da li će preduzeti nove korake nakon nastavka radova.
Podsjetimo, nekadašnji ministri Janko Odović i Saša Mujović takođe su mještanima nudili podršku za alternativna rješenja, ali su kasnije stali iza zvanične trase, pravdajući to tehničkim i pravnim razlozima.
Dalekovod Lastva–Čevo–Pljevlja dio je šireg evropskog energetskog projekta Transbalkanski koridor, koji je označen kao projekat od posebnog značaja (PECI) za Energetsku zajednicu.
Foto privatna arhiva i etv




