Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović utvrdio je nacrt studije zaštite rijeke Ćehotine i obavezao Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj opštine da shodno odluci o načinu i postupku učešća lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova sprovede javnu raspravu.
– Centralna javna rasprava održaće se u sali Skupštine opštine Bijelo Polje 23. septembra u 10 sati. Pozivaju se građani, nevladine organizacije (NVO), organi, javne službe, mjesne zajednice sa ovog područja, ekološka udruženja i sekcije, lovačka i ribolovačka udruženja i ostali zainteresovani da učešćem u javnoj raspravi i svojim sugestijama, komentarima, predlozima, kritikama i sl. daju doprinos kako bi sadržaj ove studije bio što kvalitetniji. Primjedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj koji će zajedno sa Radnom grupom za izradu ovog plana razmotriti sve primjedbe, sugestije i predloge učesnika, nakon čega će sačiniti izvještaj koji će biti dostupan javnosti – navodi se u pozivu Smolovića.
Nacrtom studije zaštite rijeke Ćehotine u Opštini Bijelo Polje predloženo je da Ćehotina zbog svojih prirodnih i drugih karakteristika bude zaštićena i dopije status spomenika prirode.
– Ideja zaštite gornjeg toka Ćehotine na teritoriji opštine Bijelo Polje, na potezu od samog izvora rijeke u podnožju planine Stožer i nizvodno kanjonom do administrativne granice sa opštinom Pljevlja na području sela Bliškovo je bazirana na zaštiti površinskih voda, biodiverziteta rijeke i okolnog područja, kao i samog pejzaža kanjona rijeke Ćehotine i okolnog prostora – piše u studiji koju je uradila Agencija za zaštitu životne sredine.
Navodi se da je Ćehotina najsjevernija rijeka u Crnoj Gori, ukupne dužine oko 125 kilometara, od čega 95 kilometara pripada Crnoj Gori, a desna je pritoka Drine u mjestu Foča (BiH). Izvire ispod planine Stožer na 945 metara nadmorske visine. Područje za koje je predviđena zaštita obuhvata izvor Glavu Ćehotine i gornji tok od 6,5 kilometara. Područje je saobraćajno povezano magistralnim putem koji vodi od Bijelog Polja preko Tomaševa i Vraneške doline do Pljevalja.
– Ovo područje upotpunjava cjelokupnu zaštitu gornjeg toka rijeke Ćehotine, ne samo na teritoriji opštine Bijelo Polje, već i na teritoriji opštine Pljevlja čija je procedura zaštite u završnoj fazi – kazao je Armin Sijarić, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj.
Kako navodi, osnovni uzroci ugrožavanja vrsta i staništa na slivnom području Ćehotine su sječa šume, požari, zarastanje travnatih staništa i klimatske promjene, a tu su i ilegalni lov i ribolov.
Najintenzivniji negativni pritisak na ovom području, iako je posljednjih godina značajno smanjen, i dalje je prisutan ilegalni ribolov-krivolov (postavljanje mreža, i upotreba elektroagregata).
Ukupna površina zaštićenog područja 516,69 hektara
Ukupna površina zaštićenog područja iznosila bi 516,69 hektara.
– Kao osnovne vrijednosti zaštićenog područja navode se kopneni i vodeni biodiverzitet sa vrstama i staništima značajnim za zaštitu: staništa potočne pastrmke i osam različitih natura stanišnih tipova, među kojima su vrbaci sive vrbe duž obala, formacije kleke, nizijske i planinske livade, travnjaci i pašnjaci, planinske šume smrče, šume crne johe i gorskog jasena, kao karbonatne stijene sa vegetacijom – kaže Sijarić.
Po Zakonu o zaštiti prirode, definicija kategorije „spomenik prirode glasi“: Spomenik prirode je područje kopna ili mora, odnosno kopna i mora u kojem se nalazi jedan ili više prirodnih ili prirodno-kulturnih oblika, koji imaju ekološku, naučnu, estetsku, kulturnu ili obrazovnu vrijednost“. U spomeniku prirode zabranjeno je vršiti radnje, aktivnosti i djelatnosti koje ugrožavaju obilježja, vrijednosti i ulogu zaštićenog prirodnog dobra.
Izvro, dan.co.me
