Ministarstvo kulture utvrdilo je da stećcima, zbog nebrige, prijetila je opasnost od nestajanja te da su ih radi fizičke zaštite izmjestili na Cetinje
Građani Pljevalja, grada na sjeveru Crne Gore i dio nevladinog sektora traže od Vlade i Ministarstva kulture da im vrate stećke, neprocjenjive vrijednosti, koji su prije dvanaest godina odnijeti iz te opštine u Cetinje.
Tvrde da je nekadašnja Vlada Demokratske partije socijalista u septembru 2012. dislocirala pet stećaka sa vjekovnih pljevaljskih lokaliteta „pod izgovorom“ očuvanja tog nacionalnog blaga.
Iz aktuelnog Ministarstva kulture za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da do sada nijesu dobili zvaničnu inicijativu za vraćanje stećaka u Pljevlja.
Podsjećaju da je nekadašnje Ministarstvo kulture utvrdilo da je stećcima, zbog nebrige, prijetila opasnost od nestajanja te da su ih radi fizičke zaštite izmjestili na Cetinje.
Za Milorada Mitrovića iz nevladine organizacije Breznica, zaštita stećaka bila je samo izgovor za poharu arheološkog kulturnog blaga Pljevalja.
„Odnijeti su na brutalan način i bez ikakve najave. Tražimo da se vrate gdje su vjekovima bili“, rekao je Mitrović za RSE.
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, kojih u Crnoj Gori ima na više od sto nekropola (lokaliteta) a tri su od 2016. pod zaštitom UNESKO.
Ko je i zbog čega izmještao stećke
Ministarstvo kulture podsjeća da su prije 12 godina najreprezentativniji stećci iz Pljevalja i Nikšića, izmješteni u Cetinje, odlukom kulturnih institucija, ne samo zbog zaštite već i zbog manifestacije Dani evropske baštine 2012. koji su se održavali u Cetinju.
„Prezentacija tih stećaka u atrijumu Biljarde, označila je početak formiranja Lapidarijuma Arheološkog muzeja Crne Gore. U njemu su nakon sprovedenih arheoloških istraživanja i saradnje sa drugim institucijama, trajno smješteni, reprezentativni primjerci sa svih važnijih lokaliteta u Crnoj Gori“, navode iz Ministarstva.
Tvrdnje nevladinog sektora
Pljevljaci su, podsjeća Mitrović, prethodnih godina uporno apelovali da se stećci vrate u Pljevlja. Ističe i da su se nakon obilaska uvjerili da propadaju u Cetinju.
I Mreža NVO Sjevera optuživala je nadležne da su „oskrnavili, ukrali i odnijeli“ na Cetinje stećke iz sela u okolini Pljevalja.
Mitrović kaže da su bivše vlasti to kulturno blago odnijele tokom noći i uz bagere“ i bez znanja lokalnih vlasti i Muzeja u Pljevljima.
„Stećci ne pripadaju Cetnju, niti nekoj drugoj lokaciji, već su naslijeđeno blago naroda koji su ih klesali i postavili“, kaže Mitrović.
Nakon izmještanja stećaka u septembru 2012. na optužbe je odgovorio Pavle Pejović, tadašnji direktor Narodnog muzeja iz Cetinja
On je ocjenio da su oni vlasništvo države.
„Kulturno blago, ma gdje se nalazilo, je vlasništvo države, ničije drugo. Ako država procijeni da je nešto od interesa za njeno kulturno blago, ima pravo da uradi ovo što je uradila. A ja sam sve ovo organizovao na osnovu ovlašćenja Ministarstva kulture, tj. države Crne Gore“, rekao je Pejović .
Poručio je i da nije riječ „o krađi i devastaciji“ već o procjeni države da u okviru Muzeja u Cetinju treba sačuvati jedan broj stećaka.
Tada je oštro reagovala opoziciona Socijalistička narodna partija ocijenivši da je riječ o „otvorenoj pljački kulturno-istorijskog nasljeđa pljevaljskog kraja“.
Oni su od 2020. dio vladajuće većine pa Mitorvić apeluje na tu partiju da se angažuje kako bi se arheološko blago vratilo u Pljevalja.
Šta kaže aktuelna vlast, a šta struka?
Iz Ministarstva kulture kažu da će nakon dobijanja zvanične inicijative postupiti u skladu sa zakonom, ne precizirajući šta to u konkretnom slučaju znači.
Arhelog Miloš Petričević za RSE kaže da su izmještanju stećaka morala prethoditi obavezna analiza stanja, naučni i stručni konsenzus.
U suprtonom sve ad hoc odluke, kaže, mogu jedino štetiti kulturnim dobrima i naučnoj praksi.
Poručio je i da nije riječ „o krađi i devastaciji“ već o procjeni države da u okviru Muzeja u Cetinju treba sačuvati jedan broj stećaka.
Tada je oštro reagovala opoziciona Socijalistička narodna partija ocijenivši da je riječ o „otvorenoj pljački kulturno-istorijskog nasljeđa pljevaljskog kraja“.
Oni su od 2020. dio vladajuće većine pa Mitorvić apeluje na tu partiju da se angažuje kako bi se arheološko blago vratilo u Pljevalja.
Šta kaže aktuelna vlast, a šta struka?
Iz Ministarstva kulture kažu da će nakon dobijanja zvanične inicijative postupiti u skladu sa zakonom, ne precizirajući šta to u konkretnom slučaju znači.
Arhelog Miloš Petričević za RSE kaže da su izmještanju stećaka morala prethoditi obavezna analiza stanja, naučni i stručni konsenzus.
U suprtonom sve ad hoc odluke, kaže, mogu jedino štetiti kulturnim dobrima i naučnoj praksi.
U Crnoj Gori više od 3.000 stećaka
Milorad Mitrović takođe tvrdi da odnošenje stećaka u Cetinje nije jedino.
Najavljuje da će Ministarstvu podnijeti i inicijativu da se utvrdi da li je dio stećaka koji se nalaze ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, odnijet krajem 19. vijeka iz pljevaljske opštine.
Ministarstvo kulture kaže da nema tih saznanja i pretpostavlja da su proizvoljna.
„Ali svakako treba provjeriti ispravnost tih navoda. Ukoliko se ispostave tačnim, preduzeće se sve zakonske mjere koje štite kulturna dobra“, dodaje Ministarstvo.
Iz Federalnog Ministarstva kulture Bosne i Hercegovine su RSE kazali da je za stećke nadležan Zemaljski muzej BiH, koji posjeduje informacije „o historijatu svojih eksponata“.
Iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu za RSE tvrde da im je poznato porijeklo svih stećaka ispred muzeja i onih u Botaničkom vrtu.
„Svi su doneseni sa lokaliteta sa područja BiH. Mogli bi reći da je najjužnije sa lokaliteta Bileće (Radimilovića Dubrave) i Neuma (Vranjevo selo). Ta kolekcija je formirana od 1913. do 80 -ih godina prošlog stoljeća“, piše u odgovoru koji potpisuje viši kustos, Adisa Lepić.
Prema dosadašnjim istraživanjima, u Crnoj Gori ima više od 107 lokaliteta sa više od 3.000 stećaka.
Stećci sa dva lokaliteta Žabljaka i jednog Plužina, su upisani na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine 2016. kroz zajednički projekat četiri države, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Tada je ukupno upisano 28 nekropola iz ovih država.
Izvor, Radio Slobodna Evropa
