Odluka Vlade da ograniči marže na grupu proizvoda od posebnog značaja, a kojom je obuhvaćeno 500 artikala, dovešće do snižavanja cijena određenih vrsta proizvoda, i to između pet i sedam odsto, potvrđeno je “Danu” iz izvora bliskih trgovačkim lancima.
Ovom akcijom trebalo bi da se umanji uticaj inflacije i poboljša standard građana. Ipak, prema nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama, neće svi proizvodi pojeftiniti, već će neke cijene ostati na sadašnjem nivou, dok će drugi artikli pojeftiniti najviše sedam odsto.
Premijer Milojko Spajić je najavio da će se od utorka u prodavnicama moći naći 500 proizvoda sa crvenom oznakom “limitirana cijena”. Kazao je i da je ovo prva akcija usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje njihovog rasta.
Prema vladinoj odluci, marža na pšenično brašno tip 400 i tip 500, ulje, so i šećer u maloprodaji biće umanjena pet odsto, dok će u veleprodaji biti niža sedam odsto. Trenutna cijena brašna je od oko 50 centi do oko euro po kilogramu, cijena šećera je približno jedan euro, dok litar ulja u prodavnicama košta od oko 1,14 do 1,74 eura.
Kada je riječ o maržama na mliječne proizvode, krompir i pileće meso, ona će biti ograničena do 10 odsto. Kilogram sira u prodavnicama je između pet i devet eura, litar mlijeka košta u rasponu od euro do euro i sedamdeset, a litar jogurta je oko euro do euro i po. Kilogram krompira košta između od oko 85 centi do 1,15 eura, dok je kilogram cijelog pileta oko dva eura i sedamdeset centi. Marža će biti ograničena i na kečap, ali samo onaj do pola kilograma, čija cijena varira između euro i dva eura.
Kada je riječ o konzerviranoj ribi, odnosno tunjevini, ona je između od 1,6 do tri eura, dok je konzerva sardine od 75 centi do euro i po. Kada je riječ o paštetama, cijena varira između 70 centi do euro i po. Cijena margarina je od 65 centi do 1,19 eura. Cijene polutvrdih sireva, odnosno edamera i gaude, kreću se od skoro 5,90 do preko osam ili devet eura.
Suhomesnati proizvodi su takođe znatno poskupjeli u posljednje vrijeme, pa je tako cijena čajne kobasice od devet pa do čak 17 eura po kilogramu, dok je šunka između četiri i devet eura. Kada je riječ o kozmetici na koju će biti ograničene marže, kupke su od dva i po do četiri eura, toalet-papir od 2,76 do oko četiri eura, a deterdžent za veš od oko dva i po eura do 10 eura. Omekšivači su od dva i po do pet eura.
Akcija će biti oročena na dva mjeseca, odnosno do samog početka turističke sezone, 31. maja. Ipak, zakonom iz 2006. godine predviđeno je da se cijene na tržištu formiraju slobodno, a na ovakve najave brojne kritike u prethodnom periodu stizale su iz trgovačkog sektora, ali i iz opozicije i od strane ekonomskih analitičara, koji su tvrdili da bi se ovakvim potezom mogla narušiti domaća privreda.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ističe da se restriktivnim politikama negativno utiče na tržište, te da to može samo stvoriti dodatne probleme, odnosno da će cijene nakon kraja akcije vjerovatno doživjeti i blagi rast.
“Kada pogledamo na primjeru regiona, jer su neke zemlje iz okruženja uvodile ovakve mjere, rezultati pokazuju da nisu doprinijele smanjenju cijena, već je došlo do rasta cijena proizvoda kojima marža nije bila ograničena. Negativne posledice ovakvih poteza mogu biti i nestašice određenih proizvoda jer upravo marža predstavlja dio cijene kojim privrednik pokušava da pokrije sve svoje troškove i dio za profit. Ako se privredniku ne isplati da određeni proizvod prodaje, naravno da ga neće imati u opticaju, što vodi do nestašice”, kaže Mulešković.
On upozorava da bi ovakav potez mogao dovesti i do povećanja neformalne ekonomije.
“Ovako kreirane mjere zasigurno neće dati pozitivne rezultate u dijelu smanjenja inflatornog udara. Ovakva politika Vlade pokazuje da se ono što obilježava njen rad, odnosno sve što se odnosi na javne politike, koristi u političke svrhe ili se jednostavno pretvara u populizam, jer smo od najavljenih 5.000 proizvoda došli do 500, a realno su ograničene marže na samo 40 proizvoda. Šta će biti od svega ostaje da se vidi, ali bojim se da će biti kao i sa prethodnim akcijama. Akcije ‘Stop inflaciji’, iako su bile loše, bolje su rješenje od ove”, ocijenio je Mulešković.
Izvor, investitor.me
