Po Brkovićevom nalogu rasklapaju asfaltnu bazu? Niko ne reaguje, radnici razočarani

Grupa ljudi sa mehanizacijom počela je demontažu asfaltne baze u Bušnjima, tačnije stacionarnog mlina za kamen. Oni su jednom od bivših radnika kazali da to rade po nalogu vlasnika Građevinara Dragana Brkovića, međutim nije poznato da li za taj posao imaju nephodnu dokumentaciju.

Kako nam je kazao jedan od radnika kome se duguje 15 zarada radnici su prije nekoliko dana saznali da će do ovoga doći.

–Rasklapaju ono što su naši očevi gradili i što je kupljeno za male pare. Gdje je policija da pogleda da li ti ljudi imaju validnu dokumentaciju da našu muku prevoze u Podgoricu. Da se ovo desilo u Nikšiću, Bijelom Polju ili negdje drugo svi bi bili na nogama od radnika do lokalnih zvaničnika. Većina radnika koji su ovo gradili nije živa, a drugi dio otišao je iz Pljevalja. Ovo je sramota svih nas, da nedjeljom kada niko ne radi dođu bez papira i odnose. Nema ni policije ni inspekcije ni političara koji stalno pričaju o Vektri. Užas, rekao nem je bivši radnik asfaltne baze u Bušnjima.

Da li je Građevinar u stečaju to nikome u Crnoj Gori nije jasno, jer još uvijek pred Privrednim sudom nisu donesene presude na osnovu nekoliko tužbi Dragana Brkovića protiv države.

U jednoj od tužbi Dragan Brković tužio je, 2019. godine, u ime Vektre Montenegro, državu zbog, kako se navodi, neosnovanog potraživanja Ministarstva ekonomije za koncesije za kamenolom Bušnje u Pljevljima, od skoro pola miliona EUR.

Prema navodima tužbe, Ministarstvo ekonomije je tri godine nakon što je Vektra Montenegro kupila imovinu od firme Građevinar Pljevlja u stečaju, zaključila ugovor o eksploataciji tehničko-građevinskog kamena sa tom firmom, koji je potpisala i Vektra.

Ugovorom je predviđeno da isplatom kupoprodajne cijene za imovinu Građevinara i zaključenjem stečaja, sva prava i obaveze vezane za koncesiju pređu na Vektru Montenegro?

Za­konom o kon­ce­si­ja­ma ka­že da se uzi­ma­ju kon­ce­si­je onom pred­u­ze­ću ko­je ode u ste­čaj, od­no­sno onom pred­u­ze­ću či­ji plan re­or­ga­ni­za­ci­je ni­je pri­hva­ćen i država je u ovom slučaju morala ponovo raspisati javni poziv za dodjelu koncesija.