Rana i tačna dijagnoza malignih bolesti kod djece, sa blagovremenim i efektivnim liječenjem, treba da bude cilj uspješnog pristupa u kontroli ovih bolesti. Prema procjeni IARC (Međunarodna agencija SZO za istraživanje raka) za 2020. godinu broj djece (0-19 godina starosti) oboljele od raka u Crnoj Gori je 23. Od ukupnog broja oboljelih 15 je muškog pola. Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori bile su leukemije, zatim maligni tumori mozga i limfomi, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti .
Rani simptomi i znakovi
Rano prepoznavanje simptoma i znakova omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije što će pozitivno uticati na duže preživljavanje i unapređenje kvaliteta života djece i adolescenata.
Iz IJZ savjetuje da se pažnja obrati na nekoliko znakova i simptoma.
“Čvorići naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije, u predjelu glave i vrata, stomaka i karlice, udovima, testisima; Neobjašnjivi gubitak težine, hronični umor, bljedilo, pojava modrica, krvarenje; Uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje; Promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, nova razrokost, izbočena očna jabučica; Glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna; Bolovi u kostima i zglobovima; Vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije, promjena ili pogoršanje hoda”, navodi IJZ.
Ukoliko roditelji uoče neki od znakova i simptoma, potrebno je da potraže stručnu medicinsku pomoć, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaštite.
Međunarodnim danom djece oboljele od malignih bolesti želi se ukazati i na značaj prevencije, kao najznačajnije dugoročne strategije za smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja djece od malignih bolesti. Zdravim životnim navikama tokom trudnoće, u djetinjstvu i tokom perioda adolescencije, znatno se smanjuje rizik obolijevanja od malignih bolesti.
Kako smanjiti rizik obolijevanja od malignih bolesti?
“Ne koristiti duvanske proizvode tokom perioda trudnoće i u kući, kako bi se izbjeglo pasivno izlaganje djece štetnim efektima dima iz duvanskih proizvoda. Tokom ljetnjeg perioda, zaštititi kožu djece od opekotina od sunca, koristiti zaštitni faktor, najmanje SPF 15 tokom cijelog dana i staviti im šešir ili kačket na glavu koji štiti lice. Izbjegavati izlaganje suncu i sunčanje u najtoplijem dijelu dana. Djeca treba da jedu raznovrsnu hranu sa što više vlakana, voća i povrća i izbjegavaju prerađevine od mesa, hranu sa puno soli i zaslađene napitke, kao što su industrijski sokovi. Zdrava ishrana pomaže jačanju imuniteta organizma”, navodi IJZ.
Aktivan način života, redovna fizička aktivnost tokom perioda rasta i razvoja jer smanjuje rizik od pojedinih malignih bolesti i uz pravilnu ishranu omogućava održavanje normalne tjelesne mase.
“Gojaznost je povezana sa razvojem pojedinih malignih bolesti. Smanjiti izloženost djece kućnim hemikalijama za čišćenje, bojama i drugim sredstvima čuvajući ih na sigurnomm mjestu, nedostupnom djeci. Ograničiti upotrebu alkohola. Štititi se od određenih vrsta infekcija koje povećavaju rizik za nastanak malignih bolesti (virusi hepatitisa: HBV, HCV, humani papiloma viru – HPV, Helicobacter pylori). Postoje vakcine koje štite od navedenih virusa i dio su kalendara vakcinacije – Hepatitis B za novorođenčad i vakcina protiv HPV za djevojčice”, poručuje IJZ.
Slogan trogodišnje kampanje, koja je počela 2021. godine je „Samo hrabri mogu sve“ i koristi univerzalni simbol rasta i obnove „Drvo života“ sa raznobojnim otiscima dječijih šaka koje predstavljaju stope preživljavljavanja na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Ovim simbolom se šalje snažna poruka da je rak u djetinjstvu izlječiv jačanjem „korjena“ tj. ključnih elemenata boljeg preživljavanja i unapređenja kvaliteta života djece oboljele od malignih bolesti, a podrazumijeva zajednički napor i podršku donosilaca odluka i dobro organizovane zdravstvene zaštite i nevladinih organizacija, udruženja roditelja i građana.
