Ekolog Milorad Mitrović poručuje da je procijenjena šteta od 2,5 miliona smiješna, jer ne strada samo drveće već život na tim površinama, biljke i životinje, a stotine godina će trebati da se sve obnovi.
Crnogorske šume su tokom prošle godine gorele 153 puta, a tom prilikom nastala je šteta od 2.543.680 eura, pokazuju podaci iz Izvještaja o zdravstvenom stanju šuma, dok je dokument o stanju za ovu godinu u pripremi. U državnim šumama opožarena je drvna masa od 104.172,31 kubika, a u privatnim 93.195 kubika. Osim požara koji desetkuju naše šume, tu su i nelegalne sječe, pri čemu su lani u državnim šumama nezakonito posječena 3.704,34 kubika drveta, zbog čega je podnijeto 285 krivičnih prijava i devet prekršajnih. U privatnim šumama je nezakonito posječen 2.273,31 kubik drveta zbog čega je izdato 67 prekršajnih prijava.
Osim požara i bespravne sječe, šume su na udaru i drugih pošasti, odnosno bolesti. Čovjek svojim nehumanim odnosom prema šumi, a prije svega izazivanjem požara, bespravnom sječom, ostavljajući iza sebe neuredan šumski red, nekontrolisanim izvozom, oštećujući podmladak, nesvjesno stvara uslove za pojavu raznih štetočina. U Upravi za šume navode da su kod četinara pojave oštećenja zabilježene na oko 30 odsto kruna stabala i to u vidu defolijacija i dokolorizacija.
-Kao najosjetljivija vrsta pokazala se jela, nakon nje borovi. Kada su lišćari u pitanju, primjećeno je da oko 31 odsto kruna stabala sadrži znakove oštećenja. Zapaženo je da su se kao najosjetljivije vrste godinama pokazuju kitnjak i obični grab, gdje je polovina posmatranih stabala sa oštećenjem (obični grab i kitnjak sa oko 50 odsto), dok je kod bukve zabilježeno značajno prisustvo biljnih vaši i gljiva koje izazivaju oštećenja lišća. Takođe, kod bukve su česte pojave kasnih proljećnih mrazeva koje su izazvale sušenja asimilacionih organa na pojedinim područjima. Osutost kod većine stabala ukupno lišćara i četinara iznosi od 10 do 25 odsto i taj podatak ukazuje da je moguća reverzibilna rekacija stabala na način što će sledeće godine u povoljnijim uslovima ta oštećenja izostati – navodi se u izvještaju, ali i zaključuje „da se može konstatovati da je zdravstveno stanje šuma u Crnoj Gori u 2021. godini bilo na zadovoljavajućem nivou, i da vitalnost, dugoročna stabilnost i otpornost šuma nijesu ugroženi“.
Direktor Ekološkog pokreta „Ozon“ Aleksandar Perović smatra da je izvještaj o zdravstvenom stanju šuma još jedna potvrda za alarmantno stanje koje prisutno u poslednjih 30 godina. Ukazuje da se negativni trendovi namjernog izazivanja požara, nelegalne sječe i trgovine sve više šire otkad je Crna Gora proglašena ekološkom državom, što ne samo da je apsurd, već je najbolji pokazatelj rada nadležnih i primjene važećih zakona.
– Ekološke i ekonomske posledice su ogromne i jasno je da se mora stati na kraj bezakonju i neodrživom upravljanju jednim od najvrednijih prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako se u izvještaju prikazuju aktivnosti u cilju zaštite šuma od štetnih insekata i šumskih požara, sami alarmantni rezultati pokazuju da je potrebno značajno više napora, uz učešće različitih sektora, jer je riječ o eko-kriminalu i sve dok se na terenu ne bude osjećala i bila vidljiva akcija nadležnih institucija, inspekcija i policije, ne vidim kako će stanje biti unaprijeđeno – ističe Perović.
Poručuje da se više ne smiju zatvarati oči nad dominacijom privatnog ispred javnog interesa, kao i na umreženosti onih koji vrše nelegalne aktivnosti na terenu sa zaposlenim u državnim institucija, što je prisutan trend već decenijama.
– Nadam se da će ovaj izvještaj razdrmati izvršnu vlast i da će i u oblasti šumarstva biti akcije kao u zapleni narkotika i cigarete, jer su se neki obogatili, a država izgubila ogromna sredstva – navodi Perović.
Direktor Ekološkog pokreta „Ozon“ Aleksandar Perović smatra da je izvještaj o zdravstvenom stanju šuma još jedna potvrda za alarmantno stanje koje prisutno u poslednjih 30 godina. Ukazuje da se negativni trendovi namjernog izazivanja požara, nelegalne sječe i trgovine sve više šire otkad je Crna Gora proglašena ekološkom državom, što ne samo da je apsurd, već je najbolji pokazatelj rada nadležnih i primjene važećih zakona.
– Ekološke i ekonomske posledice su ogromne i jasno je da se mora stati na kraj bezakonju i neodrživom upravljanju jednim od najvrednijih prirodnih resursa u Crnoj Gori. Iako se u izvještaju prikazuju aktivnosti u cilju zaštite šuma od štetnih insekata i šumskih požara, sami alarmantni rezultati pokazuju da je potrebno značajno više napora, uz učešće različitih sektora, jer je riječ o eko-kriminalu i sve dok se na terenu ne bude osjećala i bila vidljiva akcija nadležnih institucija, inspekcija i policije, ne vidim kako će stanje biti unaprijeđeno – ističe Perović.
Poručuje da se više ne smiju zatvarati oči nad dominacijom privatnog ispred javnog interesa, kao i na umreženosti onih koji vrše nelegalne aktivnosti na terenu sa zaposlenim u državnim institucija, što je prisutan trend već decenijama.
– Nadam se da će ovaj izvještaj razdrmati izvršnu vlast i da će i u oblasti šumarstva biti akcije kao u zapleni narkotika i cigarete, jer su se neki obogatili, a država izgubila ogromna sredstva – navodi Perović.
Nije bespravna sječa već krađa
Mitrović upozorava da nelegalna sječa ne treba da se naziva tim čak i lijepim i diplomatskim nazivom, već treba jasno reći da je to krađa.
– Krade se pored svakog puta i to ne samo sa kamionima, nego i sa malim autima. To se i ne evidentira. Oko šuma nam vlada haos, treba uvesti drakonske kazne i suzbiti krađu tehničkog i ogrevnog drveta. Požari jesu velika opasnost, ali i obolijevanja drveta. Na primjer na Ljubišnji imamo oboljele šume, a ne radi se sanitarna sječa. Ne možemo očekivati prirast koji će pratiti tempo uništavanja. Šume se moraju sačuvati od čovjeka, ali i od štetočina – poručuje Mitrović.
izvor Dan
