U Pljevljima nema šuge
Direktor Doma zdravlja Pljevlja Ilhan Tursumović kazao je “Danu” da u Pljevljima nema registrovanih slučajeva zarazne bolesti koja napada kožu šuge.
U januaru u Crnoj Gori prijavljeno je 55 oboljelih a u februaru 12, saopšteno je iz Instituta za jvno zdravlje. Prvi slučajevi šuge pojavili su se u Baru kada su se ošugala četiri korisnika srednjoškolskog doma u ovom grdau. Još četiri slučaja registrovana su u Bijeloj, a u Bijelom Polju do sada registrovano je preko 40 oboljelih o dove bolesti. Uprkos tome iz Doma zdravlja u grdau na Limu kazali su da nema rezloga za paniku.
Doktor Sanja Medenica, specijalista epidemiolog u Institutu za javno zdravlje kaala je za “Dan” da se i ranije u Crnoj Gori pojavljivala ova zarazna bolest. . Ona navodi da je šuga zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu, a javlja se sporadično ili epidemijski u kolektivima.
– Saglasno zakonskoj regulativi šuga pripada grupi zaraznih oboljenja koja se obavezno prijavljuju. U poslednjih deset godina na teritoriji Crne Gore godišnje se registruje od 150 do 900 lica oboljelih od ove bolesti. Na osnovu prijava, koje su pristigle u Institut, do 19. februara u Crnoj Gori je kao i prethodnih godina, u većini opština, registrovano ovo zarazno oboljenje. U januaru je prijavljeno ukupno 55 oboljelih od šuge, a u februaru 12 – kaže Medenica.
U Institutu nijesu mogli precizirati u kojim gradovima ima najviše oboljelih.
– Kao što je i praksa, izabrani ljekari i nadležne epidemiološke službe preduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja – navodi Medenica.
Ministar zdravlja Miodrag Radunović kazao je da nema razloga za proglašavanje epidemije šuge, jer su registrovani samo sporadični slučajevi obolijevanja, koji nemaju masovni karakter. Naveo je da mu nije poznata informacija da je u Bijelom Polju tokom januara i februara registrovano oko 40 oboljelih, i dodao da će se narednih dana provjeriti da li je u pitanju propust izabranih ljekara.
– Poznato mi je da je riječ samo o sporadičnim slučajevima obolijevanja, što nije neuobičajeno. Znam da su u Baru i Bijeloj registrovana po četiri slučaja šuge, ali nijesam znao da oboljelih ima u Bijelom Polju jer mi je tamošnji epidemiolog rekao da ih nema. Da li je to propust izabranih doktora, tek ćemo da vidimo – kazao je Radunović.
On je savjetovao rodbini oboljelih da „u apoteci kupe sumporni sapun koji košta 50 centi i da održavaju higijenu”, tako će se spriječiti prenošenje infekcije.
Parazit se prenosi na više načina
U Institutu objašnjavaju da je šuga zarazno oboljenje kože koje izaziva parazit šugarac, a prenosi se dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja. Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. – Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja poslije kontakta sa oboljelim. Lica koja su već imala šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije – kažu u Institutu.
Epidemiolozi savjetuju da lica oboljela od šuge ne treba da idu na posao ili u školu dok se liječenje ne završi. Simptom pojave šuge je svarb, koji je najintenzivniji noću.
