Svake se godine 4. februara obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije i njegov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života,
omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta
života oboljelim.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere
u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem
kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka.
SZO je saopštila ovim povodom kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje.
U Crnoj Gori, između 2.000 i 3.000 osoba svake godine oboli od raka, dok njih oko 1.700 nažalost izgubi borbu sa ovom opakom bolešću.
Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća.
U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, od čega blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Narednih godina, sve do 2030. godine ičekuje se nažalost da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih
ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom.
Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 % svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda,
prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti
i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 % svih smrti zbog
karcinoma pluća.
Oko 20 % malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
Najveća smrtnost (oko 70 %) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima.
Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženosti
štetnom UV zračenju. Takođe, programi ranog otkrivanja (za rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića materice) uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima
nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna su neophodni djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih
bolesti.
Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije. Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta: prestanite da pušite, hranite se pravilno i raznovrsno, budite fizički aktivni minimum tri puta nedjeljno, vodite računa o tjelesnoj težini, izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu, sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu, smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem taštitne opreme, izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete iredovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora.Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspješnije oružje u borbi protiv raka!
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR)
