Iz izvršne vlasti punjenje državne kase planiraju i od prihoda od nelegelno stečene imovine… PDV na jaja kao osnovnu životnu namirnicu, spušten je sa 21 na 7 odsto. Predviđen je i dodatni stimulans od 50 eura za najmanje penzije do 222 eura što će biti oko 2,5 miliona eura, kao i povećanje minimalne zarade na 250 eura.
Oporezivanje visokih penzija iznad nivoa prosječne zarade od 524 eura do kraja 2022. godine, ukidanje najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa, prihod od nelegalno stečene imovine, povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode, na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i uvođenje akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećanje akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata da bi se znalo da li potiče iz legalnog prometa, nove su mjere poreske politike koje će se primjenjivati od 1. jula ove godine.
Te mjere treba da donesu budžetu dodatni novac uz već započeti projekat elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa.
Ovo je definisano nacrtom budžeta za 2021. godinu u koji “Vijesti” imaju uvid.
PDV na jaja kao osnovnu životnu namirnicu, spušten je sa 21 na 7 odsto.
Predviđen je i dodatni stimulans od 50 eura za najmanje penzije do 222 eura što će biti oko 2,5 miliona eura, kao i povećanje minimalne zarade na 250 eura.
Akcizna politika se povećavaju zbog usklađivanja sa evropskim direktivama.
Najvažniji ekonomski akt za ovu godinu danas bi trebalo da bude u formi predloga utvrđen na sjednici Vlade.
Prema podacima iz nacrta, koji mogu biti korigovani do konačnog utvrđivanja predloga na Vladi, ukupni primici budžeta zajedno sa depozitima su projektovati na 2,446 milijardi eura, od čega su primici dvije milijarde. Izvorni prihodi su planirani na 1,87 milijardi, a izdaci na dvije milijarde. Deficit budžeta projektovan je na 138 miliona, kapitalni budžet na 203 miliona, tekuća budžetska rezerva 73,57 miliona, dok su nedostajuća sredstva projektovana na 575 miliona.
Vlada je krajem prošle godine odlučila da uđe u ovu godinu sa privremenim finansiranjem, a ministar finansija Milojko Spajić je nedavno naglasio da će predlog budžeta izvršna vlast parlamentu poslati do kraja marta. Spajić je javnu potrošnju uspio da smanji za 170 miliona eura.
Izvjesno je da će se i u četvrti mjesec ove godine ući sa privremenim finasiranjem, a kada Skupština može usvojiti budžet još je neizvjesno. Demokratski front kolegama iz vladajuće koalicije ispostavio je zahtjev da se prvo usvoje tužilački zakoni, da bi oni glasali za druge predloge, uključujući i budžet.
Poreska politika
“Kako bi se u vrijeme krize povećao standard korisnika sa nižim iznosima penzija kroz isplatu jednokratnih pomoći, a ujedno i stvorili uslovi za redovnu isplatu svih socijalnih davanja u vrijeme krize, planirana je privremena mjera oporezivanja penzija preko neto prosječne zarade sa tri različite stope poreza i to na razliku između neto prosječne zarade i minimalne potrošačke korpe, na razliku između minimalne potrošake korpe i 797 eura i na razliku preko ovog nivoa. Posmatrano po postojećim iznosima penzija, oporezivanje bi bilo po sljedećim rasponima od 524,01 euro do 647 eura 15 odsto, od 647,01 euro 797 eura – 75 odsto i preko 797,01 po stopi od 95 odsto. Oporezivanje penzija će imati uticaj na visinu penzija oko 10 hiljada korisnika korisnika od ukupno 124 hiljade korisnika”, objašnjeno je u nacrtu.
Po tom osnovu u budžet se očekuje 13,2 miliona eura, a od ukidanja najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa očekuje na godišnjem nivou oko 3,5 miliona eura.
Resor Spajića planira da prihoduje oko 20 miliona eura od nelegalno stečene imovine pojedinaca koji ne budu mogli dokazati njeno porijeklo, od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvode očekuje se oko 16,8 miliona eura, od povećanja akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju (35 eura po hektolitru) i uvođenje akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled (0,6 eura po kilogramu) očekuje se oko četiri miliona jer će biti i veći PDV, dok je godišnji efekat akcize na proizvode šećera, kakao i sladoleda oko 6,2 miliona.
Planirana je akcija više državnih organa koji će formirati timove za suzbijanje sivog tržišta cigareta.
Povećanje akciza na alkohol i alkoholna pića treba da donesu dva miliona eura. To povećanje, između ostalog, donijeće veću akcizu na pjenušava vina sa postojećih 35 eura po hektolitru na 40 eura po hektolitru, akciza na pivo biće povećana sa postojećih pet eura na sedam eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva, osim za male pivare.
“Kako bi se suzbio nelegalan promet naftnih derivata, povećali budžetski prihodi, ali i kako bi se unaprijedio kvalitet derivata na tržištu, od prvog jula planirano je markiranje naftnih derivata. Za markiranje će se koristiti najsavremenije nano-tehnologije, a sam postupak podrazumijeva ubacivanje posebnih hemijskih elemenata u gorivo koji ne utiču na kvalitet goriva, ali omogućavaju da se utvrdi da li gorivo potiče iz legalnog prometa. Fiskalni efekat je 12 miliona”, piše u nacrtu budžeta.
Osim ovih mjera poreske politike, odlukom Vlade biće zahtijevano od predstavnika države u preduzećima u većinskom vlasništvu države i zavisnim preduzećima, da glasaju za raspodjelu neto dobiti od prethodne godine i uplatu sredstava u budžet shodno vlasničkom udjelu države. Procijenjeni prihodi od kapitala i poreza na dobit (na dividendu) po ovom osnovu, planirani su u iznosu od 43,5 miliona. Prihodi po osnovu povećanja minimalne zarade na 250 eura od jula treba da donesu 11,4 miliona.
Za privredu 30 miliona
Vlada će potpisati kreditne aranžmane u ukupnim iznosu od 123,60 miliona od kojih je najvažniji sa Svjetskom bankom (SB), za potrebe projekta „COVID-19 Projekat hitne podrške“ od 15 miliona.
“Zbog pandemije koronavirusa i rastućih potreba za blagovremeni odgovor i podršku zdravstvenom sistemu, Ministarstvo zdravlja, sa predstavnicima SB, razmatra realizaciju ovog projekta koji bi imao za cilj unapređenje Vladinih kapaciteta u zaštiti, utvrđivanju rano oboljelih, kao i tretiranje zaraženih koronavirusom uz minimizaciju uticaja koronavirusa u ostalim djelovima pružanja zdravstvene usluge. U tom smislu, realizacija projekta bi doprinijela poboljšanju upravljanja informacijama i pružanja zdravstvenih usluga”, objašnjeno je u dokumentu.
Potpisaće se i sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe dodatnog finansiranja privrede krediti od 30 miliona eura kojim će se, kako je objašnjeno, obezbijediti dodatni novac za finansiranje privrede u okviru trećeg paketa Vladinih ekonomskih mjera. Taj paket je uradila bivša Vlada premijera Duška Markovića.
“Najvažnija pretpostavka projektovanih kretanja u 2021. odnosi se na ostvarenje prihoda u turizmu od 65 odsto nivoa iz 2019. godine, uzimajući u obzir komparativno iskustvo susjedne Hrvatske u upravljanju krizom i fleksibilnosti granica u pogledu međunarodne mobilnosti putnika u 2020. godini. Prosječna realna stopa ekonomskog rasta u periodu 2021. godine do 2023. godine iznosiće 7,6 odsto”, definisano je nacrtom.
Za garancije 68,75 miliona eura
Vlada će u ovoj godini dati garancije u vrijednosti od 68,75 miliona eura i to Željezničkoj infrasturkturi 11 miliona eura, Željezničkom prevozu 16 miliona eura, Regionalnom vodovodu 12 miliona eura i Opštini Budva 29,25 miliona eura.
izvor, vijesti.me
