Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana obrazovanja, ukazuje da obrazovanje u Crnoj Gori nije jednako dostupno svim učenicima u vrijeme pandemije korona virusa. Pandemija je naglasila brojne probleme i produbila diskriminaciju među djecom i mladima, na što opominju i empirijski nalazi.
Istraživanje UNICEF-a, uz podršku Britanske ambasade u Crnoj Gori, koje je obuhvatilo roditelje ili staratelje djece školskog uzrasta, ukazuje da oni imaju izrazito negativno mišljenje o učenju na daljinu, a gotovo 3/4 roditelja koji ne podržavaju učenje na daljinu navode da djeca gube motivaciju i radne navike. Dodatno, skoro 60% tih ispitanika je mišljenja da to ima loš efekat na socijalizaciju djece, odnosno da se udaljavaju od vršanjaka. Indikativno je i da više od polovine cijeni da je kvalitet obrazovanja nizak u odnosu na tradicionalnu nastavu, što je zabrinjavajuće imajući u vidu i ranije loše rezultate PISA testiranja. Dodatno, mnogi roditelji u borbi za egzistenciju ne mogu opredijeliti dovoljno vremena da bi pomogli djeci u savladavanju gradiva niti zamijeniti nastavnike, a ukazuju i da organizacija učenja na daljine nije učinkovita. Takođe, nerealno je očekivati da djeca u uzrastu osnovnog obrazovanja imaju taj nivo samostalne odgovornosti koji bi ovo prevazišao. Na sve to treba dodati problem (ne)dostupnosti ovakvog obrazovanja, a istraživanje daje podatak da oko 13 % djece i mladih nema dostupnu tehniku za online obrazovanje. Ako se pođe od činjenice da osnovno obrazovanje pohađa 68,000 učenika, a srednje oko 28,000 onda dolazimo do brojke od oko 12,500 djece u Crnoj Gori koji praktično nemaju nastavu jer su bez osnovnih sredstva da bi je pratili u cjelosti. Ova brojka za državu veličine Crne Gora bi morala biti crvena lampica za donosioce odluka.
Pandemija je nesumnjivo pogodila i nastavni kadar koji se suočava sa izazovom predavanja na daljinu, a bez adekvatne pripreme. To je mnogima donijelo ogroman teret, a većina njih su i sami roditelji. Posljedice imamo i u najavi štrajka kao legitimnog i legalnog sredstva za ostvarenje boljih uslova rada svih, pa i nastavnog kadra. Bez obzira što su nastavnici neka obećanja dobili kao dio predizborne kampanje prethodne strukture vlasti, CGO cijeni da ton obraćanja premijera Zdravka Krivokapića, na sastanku sa rukovodnim kadrom, nije bio primjeren, ma koliko takav štrajk mogao biti neprijatan za novu Vladu i ukupan obrazovni sistem i djecu koja bi morala biti u središtu tog sistema. Vlada mora naći način da ovom pitanju priđe sa mnogo više senzibiliteta i da uvaži probleme nastavnog kadra kroz dijalog koji će otvoriti sa prosvjetnom zajednicom i koji će uvažiti njihovo dostojanstvo i dostajanstvo njihove profesije. Djeca se vraćaju u školske klupe u ograničenim uslovima, a mentalna izdržljivost svih učesnika u obrazovnom procesu je upitna ukoliko ovakvo učenje na daljinu potraje i tu su nastavnici važna karika koja mora dobiti svu podršku u mjeri mogućeg.
Posljedice propusta u obrazovanju će se tek reflektovati i stoga je potrebno ovu oblast staviti među prioritete rada Vlade, a opravdana je bojazan da je spajanje nadležnog Ministarstva sa drugim resorima oslabilo fokus koji obrazovanje mora imati.
Dobro je što je nova ministarka smijenila nekoliko do sada „zaštićenih“ direktora škola koji su zloupotrebljavali službeni položaj i za koje je nadležna inspekcija, i po više puta, davala prijedloge za razrješenja, a u nekim slučajevima su njihove zloupotrebe dokazane kroz krivične postupke i pravosnažne presude. To se posebno odnosi na smjene Radmile Backović, direktorke JPU „Dragan Kovačević“ u Nikšiću i Veselina Pićurića, direktora Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“. Od onih na čije nezakonito postupanje je CGO ukazao na sastanku sa ministarkom još nije smijenjen Veljko Botica, direktor Pomorske škole u Kotoru. Tu je slučaj i direktorke OŠ „Branko Božović“ u Podgorici, Gordane Klikovac, čija se diploma i kompetentnost za vršenje ove funkcije osporava, a javnosti je vrlo poznat i slučaj spornog imenovanja i rada direktora JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici, Vuka Stanišića.
CGO napominje da spisak za razrješenje direktora protiv kojih postoje dokazi za zloupotrebu službenog položaja nije kratak, ali i da tim razriješenjima treba pristupiti samo kada postoje razlozi koji su jasno propisani zakonom, a jedan od njih je nesumnjivo negativan nalaz nadležne inspekcije. CGO će uskoro podnijeti nove inicijative protiv spornih direktora uz dokazni materijal o zloupotrebi službenog položaja i partijskog zapošljavanja u vaspitno-obrazovnih ustanovama.
CGO vjeruje da adekvatan rukovodni kadar, koji nije izraz partijskih kombinatorika, može doprinijeti i unaprijeđenju obrazovnog procesa, dobrim odnosima među nastavnicima i povratku obrazovanja na mjesto koje mu pripada u društvu. Zato će CGO nastaviti da se zalaže za promjenu zakonskog rješenja kako direktore škola ne bi postavljali ministri, već da o tome odlučuju školski odbori obrazovnih ustanova. Jedino na taj način se mogu stvoriti uslovi za dugoročno depolitizaciju obrazovnog sistema.
Opšta skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 24. januar za Međunarodni dan obrazovanja, na podsticaj Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
