U danima kada se svijet suočava sa kritičnim izazovima i borbi protiv širenja virusa COVID-19, čini se, da nas priroda podsjeća na prirodne zakone, našu dužnost o brizi prema nama samima ali i brizi prema planeti, ističu iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.
Povodom Dana planete Zemlje koji se obilježava sjutra, iz Agencije navode da kada je prije 50 godina inicirana ideja da ovaj datum bude posvećen očuvanju planete, vjerovatno, se nije moglo ni pretpostaviti kako će tada tek prepoznati problemi zadobiti ogromne razmjere.
“Danas, države širom svijeta se suočavaju sa pogubnim uticajima lošeg kvaliteta vazduha, sve većim brojem požara, akumulacijom otpada, degradacijom izvora energije (sirova nafta, ugalj, gas, hidropotencijal), pojavom buke, pojavama zračenja (jonizujuća, nuklearna), oštećenjem ozonskog omotača, gubitkom biodiverziteta, iscrpljenošću prirodnih resursa”, navode iz Agencije.
Saznanjem o velikim promjenama u životnoj sredini na globalnom nivou, nadalje ističu da moderna nauka i društvena praksa u svom fokusu imaju sve neracionalniji odnos čovjeka prema prirodi, ukazujući na odnos između ekološkog i ekonomskog fenomena.
“Djelovanje protiv klimatskih promjena predstavlja jedan od najvećih izazova budućnosti čovječanstva u smislu održivosti života koji danas poznajemo. Klima na zemlji se uvijek mijenjala. Međutim, dok je ona u prošlosti bila podložna samo prirodnim uticajima, zadnjih decenija klima se mijenja znatno brže nego ranije, prvenstveno zbog djelovanja antropogenih faktora. Klimatske promjene o kojima se danas mnogo govori, označavaju prije svega negativne posljedice uticaja čovječanstva na činioce klimatskog sistema. Klimatskim promjenama je najviše ugrožena atmosfera, mijenjajući svoj sastav uslijed nekontrolisanog sagorijevanja fosilnih goriva”, podsjećaju iz Agencije.
Već godinama, kako tvrfe, postoji neprikosnoveni konsenzus svjetske nauke o klimi da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju.
“Posljednjih godina, klimatske promjene imaju brojne, u manjoj ili većoj mjeri razorne posljedice širom različitih
dijelova svijeta. Najpoznatiji pratioci ovih promjena su – sve učestaliji i razorniji uragani, oluje, obilne oborine, poplave, valovi vrućine i hladnoće, suše i požari, raniji početak vegetacije i cvjetanja biljaka, otapanje glečera, promjena razdoblja i područja migracija životinja, izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, širenje nekih bolesti izvan uobičajenih granica, pojava područja sa nestašicom vode i hrane”, navode iz Agencije.
Ovako velike promjene u prirodi na globalnom nivou upravo su direktni pokazatelji na nužnost realizacije ideje održivog razvoja kao primjera usklađenog razvoja koji podrazumijeva očuvanje prirode na održivim osnovama i iskorišćavanje u skladu sa stepenom reprodukcije i kapacitetima životne sredine, kažu iz Agencije.
“Imajući u vidu brzinu odvijanja klimatskih promjena, ukoliko se žele izbjeći dalje poslijedice u budućnosti, na raspolaganju stoji ograničeno vrijeme za rješavanje izuzetno složenog zadatka -smanjenja i prestanka korišćenja fosilnih goriva, a time i izbjegavanja daljih otpuštanja ogromne količine gasova sa efektom staklene bašte
u atmosferu. Satelitski snimci, kao i svjedočenja širom planete ukazuju na neočekivane uticaje pandemije i pozitivne efekte na životnu sredinu. Svjesni brzog proticanja dragocjenog vremena koje je preostalo za globalnu akciju očuvanja klime što bližem sadašnjem stanju, pored globalnog dogovora, kao jedan od prioriteta, nikako se ne smije zanemariti i značaj promjene stavova i ponašanja pojedinaca prema odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje energije. Koncept održivog razvoja, usklađen sa zaštitom životne sredine, nužno je potrebno da predstavlja razvojnu paradigmu i filozofiju društvenog razvoja, kako danas, tako i u budućnosti”, zaključuje se u saopštenju.
Izvor: cdm.me
