Novi i znatno liberalniji zakon o useljavanju stručne radne snage koji u Njemačkoj stupa na snagu 1.marta, i građanima Crne Gore koji žele posao u Njemačkoj će omogućiti da se u toj državi jednostavnije zaposle.
U Zavodu za zapošljavanje Crne Gore za CdM tvrde da su institucije Njemačke i Ambasada te zemlje u Podgorici nadležne za davanje zvaničnih informacija o viznom režimu i pratećim procedurama, a da Zavod za zapošljavanje Crne Gore posredovanje pri zapošljavanju u inostranstvu ostvaruje na osnovu prijave potrebe za zapošljavanjem kod inostranog poslodavca, pri čemu se poslovi posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu obavljaju u saradnji sa nadležnim organima, odnosno tijelima države zaposlenja.
Načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, Gordana Vukčević, za CdM objašnjava da se posao u inostranstvu može naći i posredstvom privatnih agencija za zapošljavanje, direktnim obraćanjem inostranom poslodavcu ili javnim službama za zapošljavanje, ukoliko pružaju takve usluge.
“Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama. Naglašavam da nalaženje zaposlenja u inostranstvu ne zavisi od želje i volje pojedinaca da nađe posao u inostranstvu i da se preseli u drugu državu, već od potreba inostranog tržišta rada. Posao će naći samo ona lica za čijim obrazovanjem, znanjima i kvalifikacijama postoji tražnja na tom tržištu rada”, pojasnila je Vukčević.
Ono što posebno ističe Vukčević je da se u najvećem broju slučajeva traži radna snaga sa iskustvom i u skoro svim slučajevima se traže određeni stepen znanja jezika te države.
“Nivo znanja jezika zavisi od vrste poslova koja se obavlja. Npr. da biste nostrifikovali diplomu medicinske sestre/tehničara u Njemačkoj, potrebno vam je znanje njemačkog jezika minimalno na nivou B1/B2, za doktore min B2/C1, a često se zahtjevaju i dodatni testovi (znanje stručne terminologije, test razgovor doktor/pacijent i sl.) ili se može tražiti i veći nivo znanja”, napominje Vukčević.
Takođe, dodaje, razlog aktivnosti Zavoda kod zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegalnih migracija.
“Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi”, navodi sagovornica CdM-a.
Napominje da posredstvom Zavoda nije bilo organizovanog slanja crnogorskih građana na rad u inostranstvo, kao i da Zavod ne vodi podatke o broju ljekara koji su se zaposlili u inostranstvu.
Prema riječima sagovornice CdM-a u Njemačkoj su najtraženiji inženjeri i IT specijalisti, metalski radnici i električari, hotelsko i restoransko osoblje, doktori medicine, medicinske sestre, domaćice, njegovatelji za starije osobe, radnici iz oblasti mehatronike, tehnike automatizacije, stručnjaci za sanitarnu tehniku i tehniku grijanja i klimatizacija, vodoinstalateri, elektrotehničari…
“Zahtjevi za većinu zanimanja su: uspješno završeno obrazovanje, praktična znanja i iskustva, znanje njemačkog jezika – nivo znanja zavisi od stepena stručne spreme i radnog mjesta, motivacija, kapacitet za timski rad, spremnost da se stiču nove vještine, dopadljiv CV…”, navela je Vukčević.
Crnogorski građani posao u inostranstvu mogu tražiti na više načina. Bez obzira u koju zemlju se putuje ili se želi naći zaposlenje, informacije o viznom režimu treba pribavljati jedino i isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) tih država kao i kod nadležnih institucija te države. Takođe, svaku informaciju dobijenu drugim putem neophodno je provjeriti u DKP-u i organima te države.
Na sajtu Zavoda za zapošljavanje građani mogu pronaći informacije o načinu traženja posla u inostranstvu.
Broj slobodnih radnih mjesta u Njemačkoj je 1,4 miliona. Prema pouzdanim procjenama, toj zemlji do 2030. godine nedostajaće šest miliona radnika.
Najveće plate u zemlji imaju iskusniji doktori koji godišnje zarađuju oko 115.320 eura bruto, stručnjaci za prodaju ili akvizicije sa zaradom od 99.635 eura bruto, zatim direktori fondova 83.640 eura i doktori specijalisti sa 80.720 eura bruto godišnje.
Među najplaćenijima su još i finansijsko-računovodstveni menadžeri, regionalni menadžeri prodaje i statističari.
Prema podacima portala Gehalt.de, radnici na jugu Njemačke primaju znatno veće plate od ostatka zemlje, a najveće plate su zabilježene u pokrajini Hesse.
Izvor: investitor.me
