Zimska kratkodnevnica je vrijeme kada se ponovo vraćamo svom domu i sebi
U nedjelju 22.12.2019. u 05:19 Sunce je doseglo najnižu tačku na nebu i dalo nam najmanje svijetla u godini. Upravo zato današnji dan ima snažno duhovno značenje i posebnu energiju nakon koje ništa više neće biti isto.
Smatra se da će sudbina izmijeniti svijet na bolje jer u ezoteričnom smislu, sunčev ciklus predstavlja rast svijesti i prosvećenost duše.
Početkom zimske kratkodnevnice, naša duša se oslobađa svoje fizičke prisutnosti i uspinje se nazad u svoj duhovni dom do Izvora. Zima je vrijeme odmora i predstavlja pripremu za ponovni život (proljeće), slično hibernaciji nekih životinja.
Od četiri smjera i glavnih boja, zima predstavlja sjever i plavu boju, a godišnja doba nas uče o procesu rađanja, života, smrti i ponovnog rađanja.
Nakon što sperma oplodi jajnu ćeliju, prolazimo kroz proces sazrijevanja do rođenja, koji je jednak tačnom broju dana sazrijevanja kukuruza iz sjemena. Dijete putuje kroz tunel i iz mraka prelazi u sijvetlo.
Ovaj ciklus ponavlja se i kroz godišnja doba u našim životima od rođenja do smrti, dokazujući da je naš materijalni život jednostavno samo fraktal svemira i na kraju – Izvora.
Zimska kratkodnevnica je u znaku Jarca što predstavlja materijalizam i ego. U Astroteologiji ovo je vrijeme kada Isus (Sunce) prelazi u materijalni svijet (Jarca) nakon izlaska iz očeve kuće.
Upravo zato je današnji dan trenutak kada je Zemlja najtamnija, a to je zapravo obećanje svijetla i proljeća. U mnogim drevnim kulturama taj dan se slavi kao ponovno rođenje, odnosno povratak Boga.
Tako su, na primjer, Egipćani 12 dana slavili ponovno rođenje Sunca, kao odraz 12 dijelova kalendara. U Mesopotamiji je godišnji festival zapravo preuzet od Persijanaca kada se dvanaestodnevnim festivalom slavila pobjeda boga Marduka nad čudovištima tame.
Sve te tradicije nastavile su se potom u antičkom svijetu – u Grčkoj je legenda o Zevsovoj pobedi nad Kronom bila osnova slavlja, a kod Rimljana su suparnici bili Jupiter i Saturn.
I u današnje vrijeme se u različitim kulturama i religijama vrijeme kratkodnevnice poklapa sa praznicima, pa postoji i staroslovenski naziv za taj dan – Koljada. U nekim krajevima Balkana postojao je običaj da dijete na konju nosi zapaljeni simbol Sunca koji se vrti, a koji je potom bio zamijenjen zvijezdom.
Sve u svemu, svi ovi običaji – bilo drevni, bilo noviji slave dolazak na svet nečega što će izmijeniti svijet na bolje, a to ponovno rađanje mora da počne tamom, odnosno kratkodnevnicom.
Izvor: telegraf
