Uvažavajući činjenicu da predsjednik Crne Gore ulazi u meritum zakona nedavno usvojenih u Skupštini Crne Gore, moramo istaći da isti nisu problematični sa stanovišta ustavnosti, te da apsolutno odražavaju javni interes, a time ispunjavaju i sve preduslove da budu potpisani od strane predsjednika, kako Ustav i propisuje.
Da bi javnost bila upoznata, podsjećamo da izmjena Zakona o privrednim društvima ima za cilj da se stane na kraj političkim odborima direktora, kojima je bio cilj da imenuju politički obojen menadžment u punom mandatu.
Posljedica nepotpisivanja ovog zakona je čuvanje starog Borda direktora EPCG, instaliranog od strane 43. Vlade, čime se stvara mogućnost da članovi koje je imenovala Abazovićeva Vlada na namještenom konkursu izaberu novog izvršnog direktora u punom mandatu i po mjeri bivšeg premijera.
Takođe, neusvajanje Zakona o finansiranju lokalne samouprave znači da opštine neće biti u mogućnosti da naplaćuju porez na promet nepokretnosti koji je u njihovoj nadležnosti od 1. januara tekuće godine. Podsjećamo da je tom izmjenom planirano dodatnih deset miliona eura od poreza na dohodak fizičkih lica, namijenjenih za finansiranje sjevera Crne Gore.
Nadalje, izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama ima za cilj da odblokira rad Agencije, koja već sada nema Savjet, a bez koga se ne mogu donijeti ključne odluke za poslovanje Agencije.
Odlaganje primjene izglasanih zakona, koji su u skladu sa Ustavom, ostavlja prostor za sumnju u politički motiv s ciljem sabotiranja nove parlamentarne većine, što će pruzrokovati štetu s kojom će javnost imati priliku da se upozna. Ne želeći da vjerujemo u te motive, uvjereni u dobronamjernost predsjednika Crne Gore, možemo jedino zaključiti da se radi o slučajnom, ali neblagotvornom, neznanju.
