Naslovna Najnovije vijesti Zašto farbamo jaja za Vaskrs? Evo kako se to pravilno radi i...

Zašto farbamo jaja za Vaskrs? Evo kako se to pravilno radi i šta tačno znači!

0

Farbanje jaja za Vaskrs je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja, ali da li znate zašto se to radi?

Vaskrs ili Uskrs je hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusovo vaskršenje iz smrti. Po hrišćanskom vjerovanju, to se desilo trećeg dana posle njegove smrti, uključujući i dan smrti: tj. prve nedelje posle Velikog petka. To je pokretni praznik i praznuje se posle jevrejske Pashe (heb. pessach) u prvu nedjelju posle punog mjeseca, koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje. Kod istočnih hrišćana, Vaskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja, a kod zapadnih hrišćana uvijek pada između 22. marta i 25. aprila.

Zašto se farbaju jaja za Vaskrs

Farbanje jaja na Vaskrs spada u najstarije hrišćanske običaje. Zašto je to tako, govori nam sledeća priča: Kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripovjeda jevanđelje, stigla je i do cara Tiberija. Kao poklon mu je donijela korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bijela jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: „Hristos vaskrse“, i sva jaja u korpi su postala crvena.

Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja. Sledeće godine, na dan Vaskrsa, sve kokoške u Jerusalimu su snijele crvena jaja.

Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja, a prvo crveno jaje se čuva do narednog Uskrsa kao „čuvarkuća“, tj. zaštitnik porodice.

Farbanje jaja za Vaskrs

Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Kako se farbaju jaja za Vaskrs?

Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice vaskršnje ili bogojavljenske. Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomjerno budu obojena, a broje sveže ofarbana jaja, čiji broj raste svakoga časa. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove čuvarkuća. Prije farbanja jaja se mogu šarati. Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najprije se pero zagreje na plamenu svijeće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, posle, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bijele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju krstići, cvjetići i druge figurice. U novije vrijeme, izrađuju se specijalne naljepnice koje se mogu lijepiti na jaja.

Simbolika farbanja jaja za Vaskrs

Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica (to je ona djevojka koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po Vaskrsenju), putovala u Rim da propovijeda Jevanđelje, i posjetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: Hristos Vaskrse. Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve, bez obzira što su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokušavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.

Tucanje jajima za Vaskrs

Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Strašnik, stražar, čuvarkuća

Vaskrs se prepoznaje i po crvenom jajetu. Jaje se smatra univerzalnim simbolom života i plodnosti. Mit o postanku svijeta iz jajeta poznat je kod mnogih starih naroda. Po vjerovanju Indusa iz gornje polovine ljuske je nastalo nebo, a od donje – zemlja. Kod hrišćana simbol vaskršnjeg jajeta je u sledećem: kao što pile, bez ičije pomoći spolja, kada dođe vrijeme, sopstvenim moćima razbije ljusku i izlazi na svjetlost dana, tako i Hristos sopstvenim snagama razbija okove groba – smrti, vaskrsava i donosi novi život svima koji vjeruju u Njegovu riječ i božansku moć. Prvo ofarbano jaje, koje je obavezno crveno, čuva se u domu, kraj ikone, do sledećeg Vaskrsa. Naziva se stražar, stražnik, čuvar ili čuvarkuća, jer se vjeruje da ukućanima čuva zdravlje.

Izvor: stil.kurir.rs