Naslovna Vijesti Biznis Brković zbog profita nanio štetu pljevaljskim šumama

Brković zbog profita nanio štetu pljevaljskim šumama

1

Najnovija odluka Vlade Crne Gore o sječi oboljelih i opožarenih stabala na području pljevaljske opštine, u ovoj godini, jedan je od pokazatelja koliko će država pretrpjeti štete zbog desetogodišnjeg nedomaćinskog upravljanja „Vektre Jakić” pljevaljskim šumama.

Ekolozi upozoravaju da je Vlada ove godine odobrila sječu oboljelih stabala, takozvanog sanitara, u iznosu od oko 30 hiljada kubika, ali da je sasvim sigurno da treba posjeći najmanje oko 100 hiljada kubika četinara kako bi se suzbilo širenje zaraznih bolesti. Takva sječa je neophodna jer je deset godina „Vektra Jakić“ zbog profita izbjegavala da sječe sanitar, odnosno oboljela stabla. Sječa sanitara je potrebna kako bi se na taj način zaštitile šume od zaraznih bolesti.

Prema odluci Vlade najviše će sječe biti u području planine Ljubišnje, gdje je odobreno da se posječe 15 hiljada i 160 kubika drveta. U području kanjona rijeke Tare i sela Kosanica biće posječeno 14 hiljada i 231 kubik, a u području rijeke Voloder 604 kubika.

Početna cijena pomenutih stabala u planini Ljubišnji iznosi 5,6 i ista se kreće do 11,66 eura, u kanjonu rijeke Voloder je 5,61 euro, a na području Kosanice početna cijena drveta je 5,61 do 23 eura, pa čak i do 41 euro.

Pored pomenutih stabala, koja su stradala u požarima, ili su napadnuta od zaraznih šumskih bolesti, Uprava za šume Crne Gore će u području planine Ljubišnje prodavati i hiljadu i 800 kubika zdravog drveta. Pomenuta stabla će biti posječena u području Rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, kako bi se uspješno odvijala eksploatacija rude. U ovom slučaju kubik drveta će se prodavati znatno skuplje. Tako će se kubik trupca smrče, jele, bijelog i crnog bora prodavati po cijeni od 55 eura. Celulozno drvo četinara će se prodavati po 25, a jamsko po četrdeset eura. Trupac lišćara će se prodavati po 40, dok će se celulozno drvo lišćara nuditi po 20 eura.

– Svjesni smo da se ovdje radi o cijeni posječenih i neposječenih stabala, ali je glavni problem ipak prevelika razlika jer je neko dozvolio da se šume loše štite od požara i da se ne siječe redovno sanitar. Obaveza „Vektre Jakić“ je bila da štiti šume u oba slučaja jer je na iste imala koncesiju. Isto tako predstavnici državnih institucija imali su obavezu da vrše kontrolu u kojoj mjeri „Vektra Jakić“ poštuje Ugovor o koncesijama, rekao je izvršni direktor ekološkog društva „Breznica” Milorad Mitrović. Istakao je da će se štete zbog nedomaćinskog upravljanja šumama sabirati i narednih godina.

Tvrdi da je teško utvrditi koliko je osušenih stabala u pljevaljskim šumama, ali da ih je sasvim sigurno mnogo više nego što se pominje u javnosti. Prema njegovim riječima „Breznica” je prva upozorila na sušenje stabala i na nepreduzimanje nikakvih mjera da se zarazne bolesti suzbiju. Mitrović kaže da su zbog neštićenja šuma od požara od „Vektre Jakić“ tražili da se koncesioni ugovor sa tom kompanijom raskine.

– Veliko je danas pitanje kolike su štete zbog nepoštovanja koncesionog ugovora – kazao je Mitrović.

Dugogodišnji poslovođa na brojnim radilištima pljevaljskog Šumarstva Mišo Lazarević rekao je da je stekao penziju u preduzećima koja su se bavila eksploatacijom pljevaljskih šuma.

– Tako slobodno mogu da kažem da za period od više od četrdeset godina nikada nije smjelo da se posječe zdravo stablo a da nijesu prethodno posječena stabla koja su označena za sanitarnu sječu. Takav postupak nam ne bi dozvolila inspekcijska služba. Znači inspekcija je prvo tražila sječu sanitara, pa sječu drugih stabala. Takođe navodi da je radni vijek počeo u vrijeme kada se na godišnjem nivou sjeklo oko 200 hiljada, a potom oko 170 hiljada kubika drveta – istakao je Lazarević.

Dodao je da se prije 40-ak godina strogo vodilo računa da se iz šume odstrane sve mogućnosti da se razviju zarazne bolesti i da dođe do širenje parazita.

– Inspekcija je strogo sve kontrolisala i još strože reagovala – rekao je Lazarević.

Izvor Dan

1 KOMENTAR

Comments are closed.