Naslovna Društvo Spomenik na Stražici tri godine čeka sanaciju

Spomenik na Stražici tri godine čeka sanaciju

0

Iako je bilo planirano da se u prošloj godini za održavanje spomen-obilježja utroši pet hiljada eura, novac nije potrošen u te svrheDa pljevaljska lokalna uprava ne vodi računa o spomen-obilježjima iz prethodnog perioda najbolje se može vidjeti po činjenici da tokom prošle godine u tom pravcu nije potrošen nijedan euro. Naime, prema podacima iz završnog računa za 2018. godinu pljevaljska opština je u ove svrhe planirala pet hiljada eura, ali nije po tom osnovu trošila novac. S druge strane, spomen-obilježja na cijeloj teritoriji opštine su u izuzetno lošem stanju. Briga o njima spala je na pojedina nevladina udruženja, ali i na boračke organizacije. Tako je, na primjer, Udruženje ratnika 1912-1918. godine podiglo nekoliko spomen-obilježja, a mnoga su i obnovljena. Sličan posao rade i članovi Organizacije boraca NOR-a, koje se u prvom redu stara o spomen-obilježjima iz Drugog svjetskog rata. Postoje i druga udruženja koja pokušavaju da pojedine spomenike sačuvaju od propadanja, u prvom redu spomen-ploče i biste. Situacija je posebno teška na seoskom području, gdje se natpisi i ploče nalaze na nekadašnjim objektima seoskih škola ili mjesnih zajednica.

Kao poseban primjer nebrige o kulturno istorijskim spomenicima u Pljevljima je i rekonstrukcija spomenika na Stražici koja je počela 2015. godine i još uvijek nije privedena kraju. Prvoizabrano preduzeće koje je trebalo da izvrši rekonstrukciju napustilo je radilište jer su se njegovi predstavnici sukobili sa predstavnicima lokalne vlasti. Od 2016. godine je raspisano više javnih poziva kako bi se pronašao novi izvođač radova. Međutim, na pozive se niko nije javio i već tri godine na spomeniku nema radova.

– Posebno je složena situacija kada je u pitanju objekat MZ Vrulja, na čijim se zidovima nalaze dva spomen- obilježja. Taj objekat je u fazi urušavanja, a samim tim prijeti opasnost da se sruše i spomen-ploče – upozorava predsjednik Organizacije boraca NOR-a Vidoje Despotović i pojašnjava da je po ovom pitanju tražio prijem kod novoizabranog predsjednika pljevaljske opštine Igora Golubovića. Despotović vjeruje da će novi predsjednik pokazati razumijevanje za sadašnju situaciju i da će iznaći način kako da se zaštite spomenici kojima prijeti uništenje.

– U lošem stanju je i spomenik na Vodoplavu gdje je pokrenut julski ustanak 1941. godine. Praktično, nemamo ni jedno selo, u kojem postoje spomen-obilježja, a da ne treba intervenisati – kaže Despotović i ističe da organizacija na čijem je čelu nema mogućnosti ništa da uradi. Despotović podvlači da bez brige lokalne uprave nije moguće adekvatno riješiti problem.

– Spomen-obilježja jedino može zaštititi lokalna uprava – kaže Despotović uz čvrsto uvjerenje da će tako biti u narednom periodu.

Međutim, u poslednjih pet godina otkad lokalnu vlast čine kadrovi iz redova DPS-a, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke situacija je krajnje teška. Praktično u ovom periodu pljevaljska lokalna uprava nije pomogla obnovu ili zaštitu nijednog spomenika iz prošlosti.

Sadašnja vlast bi najradije zaboravila prošlost

– Sadašnja vlast bi najviše voljela da se uruše svi spomenici i da se zaboravi prošlost. U takvim okolnostima oni bi mogli da kažu da svijet počinje od njih i da je samo tačno ono što oni kažu. Takav stav ne treba da čudi jer čelnici vlasti rade sve ono što je protivno borbi onih ljudi kojima su spomenici i podizani, kaže predsjednik opštinskog odbora Nove srpske demokratije Milan Lekić i dodaje da je posebno loša situacija kada je u pitanju kulturno-istorijsko nasleđe srpskog naroda.

– Sadašnja vlast nebrigom o kulturno-istorijskim spomenicima vodi rat sa sopstvenim narodom, ali i sa precima. Najteže im je kada ih podsjećate na junaštvo i čojstvo predaka, jer oni bi sada da kažu da su naši preci bili toliko slabi i da su upravo i oni sami takvi. Zato ne treba da čudi što se novac trošio za provode, a ne za zaštitu spomen-obilježja – kaže Lekić.

Izvor: DAN

Mirjana Sandić učesnica projekta „Informacije bez prepreka“ koji finansira ZZZ CG