Naslovna Vijesti Društvo Dvodnevni naučni skup – Husein paša Boljanić i njegove zadužbine

Dvodnevni naučni skup – Husein paša Boljanić i njegove zadužbine

1

U sklopu obilježavanja 450 godina od završetka izgradnje Husein pašine džamije u Pljevljima  održan je dvodnevni naučni skup pod nazivom „Husein paša Boljanić i njegove zadužbine“. Skup je ujedno bio i promocija Zbornika radova na ovu temu.

Na naučnom skupu je rasvjetljena ličnost Husein paše Boljanića, kontekst u kojem je djelovao, kao i uticaj njegove zadužbine na urbani razvoj Pljevalja.

Skup je otvorio profesor emeritus Enes Pelidija koji je kazao da je u viševjekovnom vremenskom periodu grad doživljavao više uspona i stagnacija.

-No uvijek su u regiji Pljevlja bila poznata kao značajan i veliki društveni, privredni, administrativni i obrazovno – kulturni  centar. U to vrijeme izgrađeno je više sakralnih i profanih objekata prije svega novčanim sredstvima Husein paše Boljanića koji je rodom sa ovih prostora. Među najznačajnijim je svakako džamija, jer izgradnjom džamije nazvane po svom vakif  osnivaču Pljevlja su ispunila sve uslove da iz srednjovjekovnoga trga dobiju status kasabe. Zahvaljujući Husein paši, ali i još nekim drugim ljudima i okolnostima od 1576.u narednih 257 godinaPljevlja su bila centar Hercegovačkog sandžaka. Što se tiče ličnosti Husein paše Boljanića, želio bih da dam jednu svoju sugestiju. Žalosno je da ovaj vakif i osnivač grada ni do danas nema nijedno trajno ni lokalno ni državno obilježje. Nadam se da će se u narednom periodu smoći snage i civilizacijskog postupka da se ovoj ličnosti na neki način, bilo davanjem naziva ulici, trgu, ili na drugi adekvatan način oda priznanje za sve što je taj čovjek uradio za rodni kraj, za svoja Pljevlja, kazao je prof. dr Pelidija.

Na skupu je učestvovalo 15 – ak naučnih radnika iz Podgorice, Nikšića, Sarajeva, Mostara, Beograda, Dubrovnika, Prijepolja i Pljevalja.

O značaju pljevaljskog sidžila, razvoju osmanske države do kraja16. vijeka, o porodici Boljanić i Husein paši kao njenoj istaknutoj ličnosti, o nastanku i urbanom razvoju Pljevalja koja su između ostalog od 1576. do 1833. godine bila službeno sjedište hercegovačkih sandžakbegova, o i istoričarima umjetnosti koji su afirmisali pljevaljsku kulturnu baštinu govorili su: akademik Šerbo Rastoder, prof. dr Enes Pelidija,dr Behija Zlatar, prof. dr Ema Miljković,dr Branko Banović. Prof.dr Vesna Miović, dr Sedad Bešlija, dr Faruk Taslidža, mr Sait Šabotić, dr Nadir Dacić, mr Meksud Mahmutović, Jakub Durgut i dr Adnan Prekić govorili su o vezama Dubrovnika i Tašlidže (naziv Pljevalja u osmanskom periodu) u 17. i 18. vijeku, o pljevaljskom kadiluku u 17. vijeku, o hercegovačkoj, a time i pljevaljskoj privrednoj djelatnosti u prvoj polovini 17. vijeka, kulturnim prilikama u 18. vijeku, pljevaljskim muftijama i muftijstvu, sanaciji džamije 2006- 2007 godine, te posebno o vakufu Husein paše Boljanića i njegovom viševjekovnom značaju za ovaj grad .

 Danko Gospić učesnik projekta „Informacije bez prepreka“ koji finansira Zavod za zapošljavanje Crne Gore

1 KOMENTAR

  1. Cestitam. Red je i bio da naucnici progovore o ovom znacajnom Pljevljaku.Treba podrzati inicijativu dr. Pelidije da se neka ulica ili objekat u Pljevljima nazovu po osnivacu Pljevalja. A zaseoku Odzak u Boljanicma, gdje je Huseinpasa rodjen, treba vrartiti stari naziv.

Comments are closed.