Sabit Cirlija NVO

Sektor Malih i srednjih preduzeća u zemljama EU zahvata 99,8% ukupnog broja preduzeća


Kakve su preduzetničke perspektive mladih na sjeveru Crne Gore? Koliko su spremni za pokretanje sopstvenog biznisa? Sa kakvim barijerama se susreću i na koji način ih mogu prevazići? Kojim putem treba ići kako bi se unaprijedio ambijent za mlade ukoliko se odluče za preduzetništvo?

Odgovore na ova pitanja pokušali smo naći u serijalu članaka i tv emisija „Bez rizika nema dobitka“

U Crnoj Gori moramo uložiti više napora da kroz zajednički rad afirmišemo preduzetništvo, jer je naša ekonomska realnost takva da će se mali biznis i programi samozapošljavanja često nametati kao jedino rješenje. Uspjeh razvoja preduzetničkog duha je jedan od procesa koji može uspjeti samo aktivnim djelovanjem svih aktera u društvenom i privrednom životu Crne Gore

Sektor Malih i srednjih preduzeća u zemljama EU zahvata 99,8% ukupnog broja preduzeća, a mikropreduzeća, sa manje od 10 zaposlenih, čak 92% od ukupnog broja. Procenjuje se da oko 9 miliona mikropreduzeća, što čini oko jedne polovine ukupnog broja ne zapošljava radnike van svoje porodice, odnosno radi se o porodičnim preduzećima ili preduzećima u kojima je vlasnik preduzeća i jedini zaposleni. Taj segment zapošljava 20% ukupno zaposlenih, dok sektor malih i srednjih preduzaća zahvata udeo od gotovo 70% zaposlenih.

Preduzetništvo se pozicionira kao sve prihvaćeniji način rješavanja problema, te kao vrijedna strategija za stvaranje radnih mjesta, poboljšanje životnog standarda i ekonomske nezavisnosti mladih.

Ako analiziramo biznis ideje mladih koje je u 2016. godini podržao IRFCG, zaključujemo da se mahom radi o uslužnim djelatnostima (rent-a-car agencije, zanatske usluge, fitness centri i dr).

Neinventivnost u osmišljavanju biznis ideja prevashodno je posljedica obrazovanja i slabe intenzivnosti života mladih ljudi (npr. nedovoljna mobilnost).

I ako je preduzetništvo najbolji način da se smanji nezaposlenost na Sjeveru Crne Gore a samim tim i u  Pljevljima, iz ovag grada su od strane Investiciono razvojnog fonda podržana samo dva projekta, najviše zbog slabe zainteresovanosti mladih  a i zbog teškoće obezbijeđenja hipoteke ili žiranta kao garanta vraćanja kredita.

Krajem jula 2018. godine na evideniciji Biroa reada Pljevlja nalazila su se 2262 lica dok je u ukupnom broju nezaposlenih broj mladih do 35 godina 462 ili 20,67 %. Taj procenat bi bio i mnogo veće da se mladi zadržavaju u Pljevljima. Dosta mladih u ljetnjim mjesecima odlazi na primorije gdje se sezonski zapošljavaju a nije mali broj i onih koji za stalno napuštaju sjever države i sele se u Podgoricu ili u neke od razvienih zemalja zapada.

Posjetili smo Biro rada u Pljevljima i razgovarali sa direktorom Sabitom Ćirlijom

Preduzetništvo je jedan od načina da se smanji nezaposlenost i mladi, često i najobrazovaniji kadrovi, zadrže da ne odlaze u inostranstvo.

Ovaj članak je uradjen u okviru projekta „Bez rizika nema dobitka“ koji realizuje NU „Informativni centar Pljevlja“ a koji je podržao Ministarstvo sporta Crne Gore – Direktorat za mlade.


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove PV portal-a. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da određene komentare obrišemo bez najave i objašnjenja.

Leave a Comment

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Можете користити ове HTML ознаке и атрибуте: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>