Plodored NVO

Važnost plodoreda u poljoprivredi


Sam pojam plodored u poljoprivredi prestavlja veliku nepoznanicu za većinu poljoprivrednika, jer sam pojam plodoreda zahtijeva poznavanje niza specifičnosti kako biljaka tako i zemljišta, mikroklime područija, ali i tržišnih parametara koji vladaju na tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Plodored u najkračoj definiciji prestavlja prostornu u vremensku smjenu usjeva. Prostorna smjena prestavlja smjenu različitih usjeva na istoj parceli, a vremenska uzgajanje različitih usjeva na jednoj parceli u različitom vremenskom periodu. Dobro organizovan plodored mora se sprovoditi na najmanje 3 parcele, kako bi omogućili neometanu proizvodnju glavnog usjeva, a u isto vrijeme održavali zemljište u dobroj kondiciji.

image001

Zašto plodored organizovati na minimum 3 parcele?

Većina poljoprivrednih kultura ne podnosi monokulturu, ili uzgoj na istoj parceli više godina uzastopno, več se iste kulture na istu parcelu vraćaju nakon 3 ili više godina. Razlog ovakvog postupaka je sprečavanje invazije korovskih vrsta, i sprečavanje pojave bolesti i štetočina koje su karakteristične za svaku kulturu. U pravilnom ratarskom plodoredu učestvuju najmanje 3 poljoprivredne kulture, i to žitarice, okopavine i leguminoze, dok se u povrtarstvu plodored organizuje na drugačiji način kombinacijom povrtarskih kultura iz različitih porodica sa mogućnošću primjene ugara.

Pri organizovanju plodoreda mora se obratiti pažnja na više parametara, a to su: trajanje vegetacionog perioda biljaka, veličina korijenovog sistema, zahtijevi za hranivima, zahtjevi za agrotehnikom, i tržišne potrebe za plodovima odredjenih kultura. Sve te parametre moramo uzeti u obzir kako plodored dao svoj maksimum, a to je održavanje plodnosti zemljišta, regulacija bolesti i štetočina i smanjenje gubitka hraniva iz zemljista.

Ako tek zasnivamo proizvodnju i prve godine razoravamo ledinu, te godine ćemo na toj parceli uzgajati kulturu koja ima potrebe za hranivima, a to su okopavine(krompir, stočna repa, kupus, kukuruz i sl), ali pod uslovom da imamo mogućnost dobre pripreme zemljišta nakon razoravanja(frezanje i sl), kako bi zemljište učinili povoljnim, i stvorili povoljne uslove za klijanje i nicanje sjemena. Ako nismo u mogučnosti za frezamo tek razoranu ledinu sijaćemo neku zitaricu, kako bi korijenov sistem tokom vegetacijeusitnio zemljište.

U drugoj godini razoravamo još jednu parcelu i na njoj uzgajamo koju smo uzgajali prve godine na prvoj parceli, a na tu parcelu uvodimo novu kulturu. Na primjer, ako smo u prvoj godini na prvoj parceli imali krompir, njega sad prebacujemo na drugu parcelu, razoranu u drugoj godini, a na prvu parcelu uvodimo novu kulturu, neku od žitarica.

Kada dodjemo do treće godine razoravamo treću parcelu i na nju u trećoj godini prebacujemo krompir sa parcele razorane u drugoj godini, a na parcelu iz druge godine prebacujemo neku strnjinu, dok na parcelu iz prve godine uvodimo neku jednogodišnju leguminozu, kako bi pomoću azotofiksirajućih bakterija nakorijenu unijeli u zemljište atmosferski azot i tako povratili dio iznijetog azota iz zemljišta predhodnim kulturama.

Početkom 4 godine parcelu 1 đubrimo stajnjakom ili nekim drugim organskim djubrivom, i na nju vraćamo okppavinu sa treće parcele. U 4 godini ne vršimo djubrenje parcele iz 2 i 3 godine zato što se stajnjak kao oblik organskog djubriva unosi nakon treće ili četvrte godine, jer ga biljke iskorištavaju više godina, jer su prve godine hraniva iz stajnjaka dostupa u količini od 50% od ukupne količine, druge godine 30% u odnosu na ukupnu količinu, a treće godine od 15% do 20% u odnosu na ukupnu količinu.

Polje 1
1G Okopavina Polje 2
2G Žitarica Okopavina Polje 3
3G Leguminoza Žitarica okopavina
4G Okpavina Leguminoza Žitarica
5G Žitarica Okopavina Leguminoza
6G Leguminoza Žitarica Okopavina

Prosti ratarski plodored

Kada je u pitanju povrtarski plodored on se sastavlja na način da se vodi računa o povrtarskim kulturama koje potiču iz istih porodica zbog sličnih bolesti i štetočina, kao i o trpeljivosti biljaka jedne na drugu jer većina biljaka luči materije koje na susjedne biljke mogu uticati latentno ili inhibitorno. Pored ovoga treba voditi računa i o masi i dubini korijenovog sistema, kako bi došlo do ravnomjernog isrpljivanja hraniva iz zemljišta, ali pored svega treba voditi računa o potražnji odredjenog povrća na tržištu i plodored upravljati tako da je proizvodjačuvijek dostupan sa odredjenim proizvodima na tržištu.

image002

Što se tiče plodoreda u voćarstvu i vinogradarstvu on je teže izvodljiv jer su u pitanju višegodišnji zasadi, pa se jedino prije zasnivanja zasada može uzgati neka višegodišnja leguminoza kako bi se obezbijedila bar neka količina azota i organske materije za potrebe u hranivima u prvim godinama zasada.

RADOMIR TANJEVIĆ

Agronom, Pripravnik u NVO “Da zaživi selo“