Naslovna NVO Da zaživi selo Uzorkovanje zemljišta

Uzorkovanje zemljišta

0

Prije započinjanja poljoprivredne proizvodnje, neophodne su odredjene pripreme zemljišta kao bi se na što bolji način obezbijedile povoljne fizičko-hemijske i biološke osobine zemljišta, radi daljeg razvoja kultura koje uzgajamo, kako bi ostvarili visoke prinose kvalitetnih plodova.

Jedna od priprema, a tiče se zemljišta, jeste agrohemijska analiza zemljišta, koja za sobom povlači niz agrotehničkih mjera, koje imaju za cilj što bolju pripremu zemljišta prije sjetve i sadnje.

Da bi agrohemijska analiza dala validne rezultate, neophodno je pravilno uzeti uzorak zemljišta.

U zavisnosti o kojoj se proizvodnji radi, zemljište se uzorkuje na različitim dubinama. Kada je riječ o ratarsko-povrtarskoj proizvodnji, uzorkovanje zemljišta se vrši na dubini do 30 cm, što prestavlja debljinu oraničnog sloja, i zonu korijenovog sistema većine ratarsko-povrtarskih kultura.

Ako se radi o voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji zemljište se uzorkuje u dva nivoa. Prvi nivo prestavlja sloj od 0-30 cm, koji ujedno prestavlja i jedan uzorak zemljišta za agrohemijsku analizu, drugi nivo prestavlja sloj zemljišta od 30 do 60 cm, sto prestavlja drugi uzorak zemljišta za agrohemijsku analizu. Razlog veće dubine za uzorkovanje zemljišta u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji jeste u tome sto se prilikom pripreme zemljišta za taj smjer poljoprivrede, obrada zemljišta vrši na većoj dubini, u nekim slučajevima i preko 1m, a i zona korijenovog sistema voća i vinove loze obuhvata dublje slojeve zemljišta.

Sam način uzorkovanja zemljišta obuhvata više faza. Prva faza obuhvata odabir parcele na kojoj se želi obavljati proizvodnja. Potom slijedi odredjivanje oblika parcele, radi pravilnijeg rasporeda mjesta na kojima će se obaviti uzorkovanje. Ako je parcela pravilnog oblika, mjesta na kojima se obavlja uzorkovanje odredjuju se tako da budu ravnomjerno rasporedjena po poraceli. Obično se odredjuje 5-7 mjesta za uzorkovanje na parceli od 1ha, pod uslovom da je na parceli zastupljen isti tip zemjišta. Ako na parceli imamo više tipova zemljišta, za svaki tip se uzima uzorak posebno. Tako da raznolikost tipova zemljišta na parceli odredjuje koliko ćemo imati uzoraka.

Kod parcela sa nepravilnim oblikom, mjesta na kojima ćemo vršiti uzorkovanje odredjujemo tako da ravnojmerno obuhvatimo rubove i centralni dio parcele.

image001

image003

Odredjivanje mjesta na kojima se uzorkuje zemljište.

Kada odredimo mjesta sa kojih uzimamo zemljište, i odredimo koliko imamo tipova zemljišta na parceli, vršimo kopanje jamića. Jamići se kopaju pomoću priručnog alata, ašova, lopate, motike i sl. Medjutim postoji i specijalni alat u obliku sondi i svrdlova pomoću kojih se uzorkuje zemljište bez potrebe za kopanjem jamića, ali taj alat iskljućivo koriste naučno istraživačke ustanove, i lica koja su ovlašćena za uzorkovanje zemljišta za potrebe nauke. Prilikom kopanja mora se voditi računa da strane jamića budu vertikalne, i da imaju potrebnu dubinu od 0-30 cm, ili od 0 do 60 cm. Kada smo izvšili iskop iz svakog jamića duz čitave dubine, pomoću noža uzmemo oko 300 grama zemljišta.Kada smo uzeli sve uzorke, miješamo ih tako da dobijemo oko 1 kg zemljišta. Zemljište rasipamo na papir i prosušujemo. Kada se zemljište prosuši, odvajamo primjese iz zemljišta, travu, korijenove korova, veliko kamenje i sl, nakon toga zemljište pakujemo u papirnu vrećicu, u koju pored zemljišta stavljamo i cedulju na kojoj navodimo podatke, ime i prezime, kontakt telefon, površinu parcele, dubinu uzorkovanja i naziv kulture koju želimo uzgajati. Ako zbog prisustva različitih tipova zemljišta na istoj parceli imamo više uzoraka obavezno je naglasiti da je zemljište sa iste parcele kao i drugi uzorci.

image005

Uzorkovanje zemljišta.

image007

Specijalni alat za uzorkovanje zemljišta.

Nakon završene labaratorisjke analize, dobijamo podatke o količini i dostupnosti hranivih elemenata u zemljištu, prvenstveno azota, kalijuma, i fosfora, nivou pH zemljišta, kao i podatke o mehaničkom sastavu zemljišta. Na osnovu dobijenih podataka vršimo proračunjavanje o količini djubriva koje unosimo u zemljište prilikom osnovne obrade, te o količini materija koje mogu popraviti pH zemljišta (kreč, saturacioni mulj, gips i sl).

RADOMIR TANJEVIĆ

Agronom, Pripravnik u NVO “Da zaživi selo”