Naslovna NVO Da zaživi selo Osvježavanje pljevaljskih izletišta

Osvježavanje pljevaljskih izletišta

0

NVO „Da zaživi selo“ – Pljevlja u ovom jesenjem periodu radi na obnavljanju parkovskog mobilijara na tri pljevaljska izletišta: Perova luka u Odžaku, Mejtef u Gradcu i Krakalice u Vrulji, a u okviru Javnog rada u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje CG. Ovaj Javni rad se realizuje u partnerstvu sa Sekretarijatom za stambeno komunalne poslove, saobraćaj i vode Opštine Pljevlja, koji će raditi na uređenju prilaza izletištima.

Ova organizacija je predhodnih godina i oživjela ova tri izletišta, koja su ušla i u turistički prospekt TO Pljevlja, a koja najviše posjećuju pljevaljski izletnici u toku ljetnjeg perioda.

Krakalice

„Održavanje ovih izletišta još uvijek nije definisano, a usled nebrige samih izletnika stanje parkovskog mobilijara je u velikoj mjeri devastirano. Zbog navedenog odlučili smo da preko javnog rada uposlimo 8 lica na period od 1 mjesec koji bi radili na rekonstrukciji devastiranog i na konstrukciji novog parkovskog mobilijara. Zbog vremenskih uslova, novi parkovski mobilijar će biti montiran na proljeće.“ – kaže Mladen Zorić, direktor NVO „Da zaživi selo“.

Izletište Mejtef se nalazi na 25 km od grada, u naselju Gradac, uz samu obalu rijeke Ćehotine. U blizini izletišta se nalaze 2 izvora pitke vode i nekropola sa nadgrobnim spomenicima koje je prije nekoliko godina otkrio nabujali potok, kao i još nedovoljno poznat javnosti izvor tople sumporne vode koji je dokazan za liječenje nekih kožnih bolesti. Tu je i rijeka Ćehotina koja bi mogla da bude raj za ribolovce.

Perova luka

Izletište Perova luka se nalazi na oko 10 km od grada, u naselju Odžak, uz obalu rijeke Vezišnice. Na izletištu postoji izvor pitke vode, kao i prostrana livada za rekreaciju na otvorenom.

Izletište Krakalice se nalazi na 25 km od grada, malo prije naselja Vrulja, na samom ušću Kozičke rijeke u Ćehotinu. U blizini se nalazi ribolovački dom, fly fishing revir, spomenik NOR-a u Vrulji, crkva u Vrulji, nekropola sa stećcima Marina šuma, kao i panjevi koji govore samoukog vajara Ilije Čabarkape.